Dostupni linkovi

Hrvatski uvjeti Srbiji – novinarska interpretacija ili nešto drugo?


Zastave Srbije i Hrvatske

Jedne hrvatske dnevne novine objavile su navodni popis uvjeta koje Srbija treba ispuniti kako bi dobila hrvatsku potporu na putu prema Europskoj uniji. Neki od uvjeta – poput rješavanja sudbine nestalih – mogu se podvesti pod srbijansko usvajanje europske pravne stečevine, ali neki od uvjeta - poput pitanja granice - striktno su bilateralno pitanje, i ne smiju se povezivati sa pregovaračkim procesom, kažu eksperti o ovoj – po svemu sudeći – novinarskoj interpretaciji.

Informacije o nestalim tijekom rata u Hrvatskoj, vraćanje kulturnog blaga oduzetog tijekom rata, konačno utvrđivanje granice na Dunavu i jasniji stav prema zločinima u Hrvatskoj, to su – kako piše zagrebački „Jutarnji list“ - hrvatski uvjeti za potporu Srbiji u pristupnom procesu Europskoj uniji. „Pomno smo pročitali najnoviji intervju predsjednika Josipovića beogradskim medijima i posebno se fokusirali na njegovu izjavu kako Hrvatska neće kočiti susjedima ulazak u EU, kako se to dešavalo Hrvatskoj“, kaže za Radio Slobodna Evropa urednik u tom listu Željko Trkanjac.

Ali, sa druge strane vrlo je jasno rekao da će se Hrvatska truditi da se dio naših neriješenih pitanja tretira kao standard modernih zemalja. Mi smo, dakle, sjeli, pročitali i postavili određenu konstataciju, a ta je da Srbija mora i na razini odnosa s Hrvatskom pokazati da prihvaća europske standarde, a pomoć u rješavanju sudbina nestalih osoba mora apsolutno biti razina europskih standarda, uključujući naravno i povratak kulturnog blaga i ostalo što sam rekao.“

Davor Gjenero
Davor Gjenero

„Hrvatska je u svom pristupnom procesu naučila da uvjetovanje kandidatima za članstvo nečime što nije izravno dio zajedničke europske pravne baštine jednostavno ne smije dolaziti u obzir, ali – sa druge strane – zemlje članice moraju striktno voditi računa o svojim interesima i o tome da buduća članica u potpunosti ispunjava uvjete iz acquisa, odnosno zajedničke pravne baštine,“ podsjeća u izjavi za naš radio ekspert za europska pitanja Davor Gjenero.

„Dio ovih uvjeta koje 'Jutarnji list' navodi su nešto što se može podvesti pod acquis, nešto što se odnosi na načelo vladavine 'prava. Međutim, pitanje razgraničenja je striktno bilateralno pitanje i ono se ni na koji način ne smije vezivati uz acquis.“

Za zamjenika glavnog urednika „Poslovnog dnevnika“ Marka Biočinu upravo je posredovanje Bruxellesa u slučaju „Cefta“, odnosno pristajanje Srbije da snizi carine za cigarete Tvornice duhana Rovinj dokaz da bi Hrvatska preko Bruxellesa trebala rješavati i neka pitanja koja su pitanja civilizacijskog dosega.

„To se prvenstveno odnosi na pitanje nestalih i na pitanje povrata kulturnog blaga, pa i neke konkretne imovine hrvatskih kompanija u Srbiji. Moje je mišljenje da su to pitanja koja se ne bi trebalo gledati kao neka vrsta ucjene ili uvjetovanja Srbiji ulaska u Europsku uniju, ili neke vrste zloupotrebe pozicije Hrvatske koja je već u Europskoj uniji, nego se naprosto radi o pitanjima koja bi Srbija trebala zadovoljiti u sklopu kriterija koje svaka država kandidat mora zadovoljiti na putu prema ulasku u Europsku uniju.“

Gjenero naglašava da Hrvatska može Srbiji u pregovaračkom procesu postavljati pitanja iz područja vladavine prava, tržišnih sloboda, kretanja ljudi, roba i kapitala na jedinstvenom području i – ako to bude činila – imat će čvrstu potporu drugih država članica ne temelju načela solidarnosti.

Kada se govori o načelu vladavine prava, on najavljuje da ima još problema između dvije zemlje naslijeđenih iz rata, koje će Srbija morati razriješiti, primjerice optužnice bivše JNA za hrvatske građane s početka devedesetih, ili pitanje državnog kontinuiteta.

„Dakle, to da od 25. lipnja 1991. godine Jugoslavija više ne postoji je isto pitanje koje će Srbija morati početi poštovati u toku pregovaračkog procesa.“

Podsjetimo, hrvatski službeni stav oko pristupnih pregovora Srbije sa Europskom unijom je da neće pregovore koristiti za rješavanje bilateralnih pitanja, ali da Srbija treba zadovoljiti iste visoke kriterije kakve je u pregovorima zadovoljila i Hrvatska.

XS
SM
MD
LG