Hrvatski sabor raspravlja o izmjenama takozvanog „Lex Perković“, odnosno zakona koji regulira pravosudnu suradnju s drugim članicama Europske unije i važenje europskog uhidbenog naloga. Nakon što je Europska komisija najavila sankcije Hrvatskoj jer je u dogovoreni zakon uneseno vremensko ograničenje važenja uhidbenog naloga, Vlada je najavila izmjenu tog zakona, a ima dovoljnu potporu u Saboru da je izglasa.
Čak su tri zakonska prijedloga kojima se pokušava popraviti šteta koju je Vlada napravila nakon što je tri dana pred ulazak u Europsku uniju izmijenila Zakon o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima sa drugim članicama Europske unije na način da je unijela odredbu da europski uhidbeni nalog važi samo za djela počinjena nakon 2002. godine, a Europska komisija odgovorila pokretanjem procedura uvođenja sankcija Hrvatskoj.
HDZ i Jadranka Kosor traže da se zakon vrati u stanje prije Vladine samovoljne intervencije, a Vlada izlazi sa prijedlogom koji je – kako tvrde – usklađen sa Europskom komisjom i koji ukida vremensko ograničenje važenja europskog uhidbenog naloga, ali izmjena stupa na snagu 1. siječnja sljedeće godine.
Velik dio hrvatske javnosti, ali i europskih vlasti u Bruxellesu, uvjeren je da je Vlada ovaj manevar napravila da bi od izručenja Njemačkoj zaštitila bivšeg visokog funcionera UDB-e, a kasnije i bliskog suradnika Šuška i Tuđmana Josipa Perkovića, kojeg Njemačka traži zbog naređivanja i organiziranja ubojstva jednog hrvatskog emigranta u Njemačkoj osamdesetih.
Na tom tragu je bila i rasprava – u ime HDZ-a Davorin Mlakar:
„Stvar je svima bila jasna gotovo od prvoga trenutka – Vlada štiti UDB-aše, ubojice i one koji su sudjelovali u - reklo bi se čak - teroru države protiv vlastitih građana. To su bila čak i djela državnog terora, a Vlada je odlučila da takve ljude neće izručiti ruci pravde. To je suština priče, a sve ostalo su trikovi – hoćemo li zakon odmah ili za tri mjeseca?!“ .
SDP-ov potpredsjednik Sabora Nenad Stazić ponovio je svoj univerzalni odgovor da su HDZ kradljivci i da nemaju što pričati, i zamjerio im je i popustljivost pred europskim zahtjevima.
„Vi ste napravljeni od previše savitljivog materijala! Ovo je pitanje časti, ovo je pitanje dostojanstva zemlje, i Vlada je na pravi način branila ugled zemlje“, naglasio je Stazić.
Nejasan motiv
Oporbeni laburist Branko Vukšić kazao je kako rasprava o UDB-ašima traje već 23 godine i da je dobrodošla svim Vladama da se ne govori o stvarnim problemima hrvatskih građana.
„U Hrvatskoj se događa to da građani Hrvatske kopaju po kontejnerima, da nam je proizvodnja gotovo uništena, da ne znamo hoćemo li na kraju godine imati novaca za penzije, a dok mi raspravljamo o UDB-ašima – rasprodaje se hrvatska imovina“, kaže Vukšić.
Vlada ima dovoljnu potporu u Saboru da njezin prijedlog zakona bude izglasan. Analitičari se nadaju da će time ova priča biti zaključena. Za naš radio govori politički analitičar Ivan Rimac.
„Ja se nadam da će rasprava koja se vodi u Saboru dovesti do toga da se mi vratimo na onu poziciju u kojoj ćemo mi kao država pokazati da poštujemo međunarodno preuzete obaveze i da više neće biti nikakvih pokušaja da se ponovo na neki drugi način izigra ono što je Hrvatska prihvatila u pristupnim pregovorima“, rekao je Rimac.
Ponašanje Vlade, a posebice premijera Zorana Milanovića u slučaju Perković nije izazvalo reakcije samo na desnoj strani hrvatskog političkog spektra. Bilo ih je i u Milanovićevoj Socijaldemokratskoj partiji, ali su nezadovoljnici po kratkom postupku izbačeni iz članstva. Protiv Vladinog i Milanovićevog nepoštivanja dogovorenog ustala je posebnim priopćenjem i „Platforma 112“ koja okuplja šezdesetak najrespektabilnijih organizacija civilnog društva – od manjina i ljudskopravaša do zelenih.
U ime jedne od njih – nevladine udruge GONG – za RSE govori izvršni direktor GONG-a Dragan Zelić.
„Kako sada stvari stoje, izgleda da će Vlada ipak promijeniti zakon i uskladiti ga sa onim što smo dogovorili prije pristupanja u Europsku uniju, što smo dogovorili i čega se trebamo držati. I dalje ostaje nejasan motiv upornog odbijanja premijera Milanovića u ovih nekoliko dana da se taj zakon promijeni i vidjeli smo da se tek nakon velikog pritiska Europske komisije odlučilo promijeniti zakon. Međutim, i ukoliko se promijeni Ustav i ukoliko se promijeni ovaj zakon, nije jasno i treba tek vidjeti hoće li Hrvatska imati volje izručiti gospodina Perkovića i sve one druge za koje postoji interes.“
Čak su tri zakonska prijedloga kojima se pokušava popraviti šteta koju je Vlada napravila nakon što je tri dana pred ulazak u Europsku uniju izmijenila Zakon o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima sa drugim članicama Europske unije na način da je unijela odredbu da europski uhidbeni nalog važi samo za djela počinjena nakon 2002. godine, a Europska komisija odgovorila pokretanjem procedura uvođenja sankcija Hrvatskoj.
HDZ i Jadranka Kosor traže da se zakon vrati u stanje prije Vladine samovoljne intervencije, a Vlada izlazi sa prijedlogom koji je – kako tvrde – usklađen sa Europskom komisjom i koji ukida vremensko ograničenje važenja europskog uhidbenog naloga, ali izmjena stupa na snagu 1. siječnja sljedeće godine.
Velik dio hrvatske javnosti, ali i europskih vlasti u Bruxellesu, uvjeren je da je Vlada ovaj manevar napravila da bi od izručenja Njemačkoj zaštitila bivšeg visokog funcionera UDB-e, a kasnije i bliskog suradnika Šuška i Tuđmana Josipa Perkovića, kojeg Njemačka traži zbog naređivanja i organiziranja ubojstva jednog hrvatskog emigranta u Njemačkoj osamdesetih.
Na tom tragu je bila i rasprava – u ime HDZ-a Davorin Mlakar:
„Stvar je svima bila jasna gotovo od prvoga trenutka – Vlada štiti UDB-aše, ubojice i one koji su sudjelovali u - reklo bi se čak - teroru države protiv vlastitih građana. To su bila čak i djela državnog terora, a Vlada je odlučila da takve ljude neće izručiti ruci pravde. To je suština priče, a sve ostalo su trikovi – hoćemo li zakon odmah ili za tri mjeseca?!“ .
SDP-ov potpredsjednik Sabora Nenad Stazić ponovio je svoj univerzalni odgovor da su HDZ kradljivci i da nemaju što pričati, i zamjerio im je i popustljivost pred europskim zahtjevima.
„Vi ste napravljeni od previše savitljivog materijala! Ovo je pitanje časti, ovo je pitanje dostojanstva zemlje, i Vlada je na pravi način branila ugled zemlje“, naglasio je Stazić.
Nejasan motiv
Oporbeni laburist Branko Vukšić kazao je kako rasprava o UDB-ašima traje već 23 godine i da je dobrodošla svim Vladama da se ne govori o stvarnim problemima hrvatskih građana.
„U Hrvatskoj se događa to da građani Hrvatske kopaju po kontejnerima, da nam je proizvodnja gotovo uništena, da ne znamo hoćemo li na kraju godine imati novaca za penzije, a dok mi raspravljamo o UDB-ašima – rasprodaje se hrvatska imovina“, kaže Vukšić.
Vlada ima dovoljnu potporu u Saboru da njezin prijedlog zakona bude izglasan. Analitičari se nadaju da će time ova priča biti zaključena. Za naš radio govori politički analitičar Ivan Rimac.
„Ja se nadam da će rasprava koja se vodi u Saboru dovesti do toga da se mi vratimo na onu poziciju u kojoj ćemo mi kao država pokazati da poštujemo međunarodno preuzete obaveze i da više neće biti nikakvih pokušaja da se ponovo na neki drugi način izigra ono što je Hrvatska prihvatila u pristupnim pregovorima“, rekao je Rimac.
Ponašanje Vlade, a posebice premijera Zorana Milanovića u slučaju Perković nije izazvalo reakcije samo na desnoj strani hrvatskog političkog spektra. Bilo ih je i u Milanovićevoj Socijaldemokratskoj partiji, ali su nezadovoljnici po kratkom postupku izbačeni iz članstva. Protiv Vladinog i Milanovićevog nepoštivanja dogovorenog ustala je posebnim priopćenjem i „Platforma 112“ koja okuplja šezdesetak najrespektabilnijih organizacija civilnog društva – od manjina i ljudskopravaša do zelenih.
U ime jedne od njih – nevladine udruge GONG – za RSE govori izvršni direktor GONG-a Dragan Zelić.
„Kako sada stvari stoje, izgleda da će Vlada ipak promijeniti zakon i uskladiti ga sa onim što smo dogovorili prije pristupanja u Europsku uniju, što smo dogovorili i čega se trebamo držati. I dalje ostaje nejasan motiv upornog odbijanja premijera Milanovića u ovih nekoliko dana da se taj zakon promijeni i vidjeli smo da se tek nakon velikog pritiska Europske komisije odlučilo promijeniti zakon. Međutim, i ukoliko se promijeni Ustav i ukoliko se promijeni ovaj zakon, nije jasno i treba tek vidjeti hoće li Hrvatska imati volje izručiti gospodina Perkovića i sve one druge za koje postoji interes.“
