Dostupni linkovi

Vanredna vijest
Hrvatski vanjski dug debelo već premašuje 40 milijardi eura, neki ekonomisti tvrde i 47, a država se upravo ovih dana, prodajom državnih obveznica na američkom tržištu, dodatno zadužila za milijardu i pol dolara!

I dok u Vladi ne skrivaju zadovoljstvo zbog lako dobivenih sredstava, guverner Hrvatske narodne banke upozorava da se vanjski dug Republike Hrvatske opasno približio ukupnoj visini godišnjeg brutto domaćeg proizvoda i da je novo zaduživanje „najgore što se moglo dogoditi“.

Hrvatski ministar financija Ivan Šuker vratio se ovih dana vrlo zadovoljan iz Amerike jer je uspješno prodao državne obveznice za milijardu i pol američkih dolara, a mogao se, kaže, na rok od 10 godina, bez problema zadužiti i duplo više:

„Hrvatska je po prvi puta s jednim značajnijim izdanjem išla na američko tržište. Investitori su nas ocijenili kao zemlju koja je perspektivna. Ponudili su nam skoro tri milijarde dolara. Mi upisujemo 1,5 milijardi sa kuponom od 6,75 i mislim da možemo biti izuzetno zadovoljni.“

Dug prešao 100 posto BDP-a

Točno je, slaže se neovisni ekonomist doktor Guste Santini, da danas na međunarodnom financijskom tržištu nije lako dobiti ni kredit, ali nije ni izlaz u vječnom zaduživanju jer bez istodobnog povećanja domaće proizvodnje moglo bi se, kaže Santini, vrlo brzo „lupiti glavom o zid“, budući da visina duga vrtoglavo raste:

„Mislim da je on oko 42 milijarde službeno, a po mojim procjenama je to negdje oko 47 milijardi eura. To je sada već prešlo 100 posto BDP-a. Nije problem visina duga, problem je da je hrvatska nacionalna dividenda, a to znači nacionalni dohodak, premali da bi se moglo bez ozbiljnih socijalnih tenzija i ozbiljnih restrikcija uredno otplaćivati ili prodavati nacionalno bogatstvo.“


Novinar u gospodarskoj redakciji Hrvatskog radija, Ivica Krišto:

„Očigledno je da su sadašnjoj situaciji nužna nova zaduženja. Bitno je da budu što povoljnija, iako ukupna situacija s dugom jasno da nije dobra. Najbolje bi bilo dalje se ne zaduživati. Mi smo sada u nekom začaranom krugu iz kojeg je teško izaći. Zavaliti se prodajom obveznica u uvjetima koji su postignuti, mislim da ipak nema smisla.“


Kratkoročno dobro, dugoročno loše


I izvršni direktor sektora za istraživanje i statistiku u hrvatskoj Narodnoj banci, Ljubinko Jankov, u novom zaduživanju hrvatske države vidi i dobre i loše strane - kratkoročno dobre, dugoročno loše:

„Kratkoročno je to sigurno dobro, a to znači da će država poboljšati svoju financijsku situaciju, da će naći sredstva za podmirenje svojih obveza, da će to povećati likvidnost banaka. Ono što je osnovno, to je da općenito gledajući to nije trajno rješenje problema. Nije rješenja problema u tome da se traži obnavljanje privrednog rasta u Hrvatskoj na dosadašnji način – povećavanjem potrošnje na temelju zaduživanja. To više neće biti moguće. Treba tražiti modalitete kako povećati privredni rast bez zaduživanja.“

U izjavi državnoj Televiziji, ministar financija Šuker je kazao kako je uspješnoj prodaji hrvatskih državnih obveznica sigurno pridonijela i činjenica što je Hrvatska već članica NATO, i što je na samom pragu Europske unije:

„Strane investitore i ljude koji ulažu novce u Hrvatsku to zanima. Praktičko svih je pitanje bilo što je sa stasom ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Definitivno je to nešto što je top pitanje svih koji žele ulagati novce u Hrvatsku. Hrvatska je dobila komplimente za fiskalnu i monetarnu politiku koju je vodila u ovoj kriznoj situaciji.“

Pozitivna ocijena Svjetske banke


Relativno pozitivnu ocjenu trenutne ekonomske situacije u Hrvatskoj izrekli su u Zagrebu i članovi Odbora izvršnih direktora Svjetske banke.

Unatoč krizi, monetarna je situacija u zemlji pod kontrolom, bankovni je sustav snažan i dobro kapitaliziran, istakao je jedan od članova Odbora izvršnih direktora, Pulok Chatterji.

On je čak i uvođenje kriznog poreza i povećanje PDV-a nazvao mjerama u „dobrom smjeru“, ali takve mjere, upozorio je, moraju biti brzo popraćene oporavkom proizvodnje i povećanjem zaposlenosti:

„Svakako je neophodno da dođe što prije do vidljivijeg učinka u realnom gospodarstvu.“


Na žalost, statistike govore da je samo u rujnu u Hrvatskoj izgubljeno 16.700 radnih mjesta, a i ukupno zaduživanje države raste više od očekivanog.

Ljubinko Jankov iz HNB-a:

„Naša prognoza je da će krajem godine dug biti oko 93-94 posto BDP-a, dok je krajem 2008. godine dug bio oko 83 posto BDP-a. Očekujemo da će doći do daljnjeg rasta duga i do daljnjeg pogoršanja pokazatelja inozemne zaduženosti. Kao što je guverner spomenuo, dug bi se u narednoj godini mogao približiti 100 posto bruto domaćeg proizvoda. Znači, cijela godišnja proizvodnja će biti jednaka dugu privrede u cjelini.“
  • 16x9 Image

    Ankica Barbir-Mladinović

    Dugogodišnja višestruko nagrađivana novinarka i urednica na Zagrebačkoj televiziji koja od 1994., nakon što je postala nepodobna na Hrvatskoj televiziji, izvještava za RSE o ratom pogođenim ljudskim sudbinama i drugim  postratnim i tranzicijskim temama.

XS
SM
MD
LG