Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Poseban model za glasanje Srba


Foto: javno.com
Predstavnici hrvatske vlasti i oporbe nisu se jučer uspjeli usuglasiti oko prijedloga promjena Ustava koje je Hrvatska dužna učiniti u sklopu pristupnih pregovora s Europskom unijom.

Pregovori se nastavljaju za dvadesetak dana, a tri najveća prijepora su dvostruko pravo glasa manjina, glasovanje dijaspore i pitanja oko referenduma za ulazak Hrvatske u Europsku uniju.

Jedno od prijepornih pitanja odnosi se na glasanje nacionalnih manjina koje su se dosad na biračkom mjestu morale opredjeljivati žele li glasati za opću političku listu ili listu nacionalnih manjina. Oporba traži da se ta situacija 'ili-ili' izmijeni, ali prijedlozi su različiti, ističe za RSE saborska zastupnica HNS-a Vesna Pusić:

„Stav HNS-a je da svi gradjani i gradjanke Republike Hrvatske, dakle i Hrvati i Srbi i Talijani i sve nacionalne manjine, moraju imati garantirano opće i jednako pravo glasa, plus predstavnici manjina dodatno pravo glasa kojim biraju svojih osam zastupnika u Sabor. Ima tu i drugih prijedloga koji su različiti od onog što je sada, a vidjet ćemo kako ćemo se usuglasit.“


Čini se da je već usuglašen stav da se dvostruko prava glasa osigura samo nacionalnim manjinama ispod 1,5 posto zastupljenosti u ukupnom hrvatskom stanovništvu, a za one iznad, a to je srpska manjina, dogovori poseban model. Predstavnik talijanske manjine Furio Radin:

„Za male manjine izgleda da se svi slažu, od HDZ-a do HSS-a do SDP-a itd, dakle za manjine ispod 1,5 posto. Ostaje usuglašavanje oko modela koji bi se primjenio za manjinu koja ima više od 1,5 posto, a to je srpska manjina, za koju će se primjeniti jedan drugačiji model, u medjusobnom dogovoru.“

HDZ PROTIV JER NE BIO IMAO PODRŠKU SRBA


Predsjednik Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS), koja je u vladajućoj koaliciji s HDZ-om, Vojislav Stanimirović smatra da bi iskorak nabolje bilo već i samo stavljanje srpskih političkih stranaka na opću političku listu:

„Vidite, našoj zajednici je problem, posebno u gradovima, što oni na samom biračkom mjestu moraju doći i reći 'da, mi smo Srbi '. Onda ih izdvajaju iz općih biračkih spiskova u manjinske, moraju se legitimirati kao takvi, itd. Mi mislimo da bi iskorak već bio da i Srbi, kao i svi ostali gradjani dobiju na biralištima listić koji dobijaju svi gradjani i da na tom istom listiću, uz sve političke stranke u Hrvatskoj budu i srpske stranke.„

Igor Palija iz Srpskog demokratskog foruma smatra da predstavnici srpske zajednice u pregovorima ne bi smjeli odustati od općeg prava glasa za sve manjine, a onda se usuglasiti o dodatnom:

„Na ovakav način kakav je sada mi diskriminiramo ljude, obilježavamo ih na biračkim mjestima, ljudi se osjećaju nelagodno i to je jedan od razloga malog izlasaka Srba na izbore. SDP se izjasnio da manjine moraju imati opće pravo glasa, ne da trebaju, nego da moraju, da je to ustavna kategorija i sve stranke lijevog centra i ljevice su to jasno rekle. HDZ je, naravno, protiv toga jer HDZ-u to nije u interesu zato što to nisu njegovi birači. Znači, svaki Srbin koji izadje i iskoristi opće pravo glasa on je zapravo 'glas' protiv HDZ-a. To je vladajućem HDZ-u vrlo jasno i oni zapravo na na taj način i žele getoizirati Srbe i njihove glasove, gurnuti ih u Dvanaestu izbornu jedinicu, izabrati tamo nekakva tri srpska kandidata koje će oni uvijek (pokazalo se to u posljednjih 10 godina) uvijek, na neki način, nagovoriti da koaliraju s njima.„

Prijepori postoje i oko glasovanja dijaspore i pitanja referenduma o ulasku Hrvatske u Europsku uniju. Po sadašnjem zakonu, na referendum bi, da bi bio valjan, moralo izaći 50 posto plus 1 upisanih birača, no shvaćajući da bi tako visokim kriterijem dovela u pitanje ulazak Hrvatske u Europsku uniju, Vlada je izišla s novim prijedlogom, a to je da referendum prolazi ako većina koji su izašli na referendum glasa 'za'.

To je, kaže Vesna Pusić prihvatljivo, ali ne i za HDZ-ovu Vladu, vrlo neobična formulacija što se tiče dijaspore:

„Dakle, bez tog praga, samo koliko ljudi izadje na referendum, većina tih koji su izašli, da bi referendum prošao, moraju glasati 'za', ali da se broje samo glasovi koji su pali u Republici Hrvatskoj. Time je i sama Vlada konačno priznala da imamo problem s glasanjem dijaspore, ali ne mogu se drugačije brojati glasovi u predstavničkoj demokraciji (za Sabor) nego što se broje u neposrednoj (referendumu), što znači da se time još uvijek ne rješava pitanje izjašnjavanja dijaspore na hrvatskim izborima,a onda i referendumu.“
  • 16x9 Image

    Ankica Barbir-Mladinović

    Dugogodišnja višestruko nagrađivana novinarka i urednica na Zagrebačkoj televiziji koja od 1994., nakon što je postala nepodobna na Hrvatskoj televiziji, izvještava za RSE o ratom pogođenim ljudskim sudbinama i drugim  postratnim i tranzicijskim temama.

XS
SM
MD
LG