Dostupni linkovi

Vanredna vijest
Hrvatska je po indeksu sreće stanovništva daleko iza razvijenih zapadnih zemalja, pokazuju to sva dosadašnja istraživanja, a sami građani tvrde da im za veću sreću nedostaje novca, slobodnog vremena i pravednije društvene raspodjele.

O tome da li su Hrvati sretan narod građani su nam kazali:



Nije francuski predsjednik Sarkozy prvi koji se zalaže da se razvijenost jednog društva ili uspjeh određene politike mjeri, ne samo rastom društvenog bruto proizvoda (dodane vrijednosti i potrošnje) i sturim brojkama, već i 'indexom životne sreće' , što su novinari na hrvatski već preveli kao 'Brutto domaća sreća'.

Profesorica psihologije na riječkom Filozofskom Fakultetu Ingrid Brdar:

«Zadovoljstvo životom,evo, rezultati u 95 država između 1995. i 2005. godine,na ljestvici od 1-10. Hrvatska 5.9 ,najsretniji su Danci, imaju 8.2, nakon toga Kolumbija, pa Švicarska, a najmanje je sretna Tanzanija sa 3.2. Ovog ljeta sam slušala predavanja u Engleskoj, oni su čak usvojili nekakve programe gdje će pokušati na nivou države povećati sreću građana. To je strašno dobro.»

Ekonomski savjetnik u Nezavisnim hrvatskim sindikatima Goran Bakula:

«Dosta zaostajemo za mnogim europskim zemljama i gradovima po kvaliteti življenja, po skupoći ne, ali po kvaliteti življenja da. Pogledajte samo koliko u Zagrebu trošite vremena na putu od kuće do posla i obratno. To je strašno trošenje ionako malo slobodnog vremena. Sad su izašli i najnoviji podaci Eurostata da zaposleni u Hrvatskoj faktički rade više od prosjeka Europske unije. Znači, ljudi se duže zadržavaju na poslu, rade očito prekovremeno,e sad koliko je to plaćeno,a koliko nije?!»

Psihologinja Brdar:

«Ali, ja mislim da čak nije ni to, jer ljudi kad rade ono što vole, nije im čak ni teško, nego, nama je puno radit za malo novaca, a pitanje je i što radite ,a osobito način na koji se rješavaju problemi. Mi se gubimo u masi stvari koje su neefikasne, puno truda, a malo efekta tako da to sve ima veze. Ja mislim da čak radit po cijeli dan i nije najgora stvar, nije. Vjerojatno i Danci i sve ove zemlje koje imaju visok index sreće, oni puno rade, al' oni osjećaju da to ima i efekta.»


Sva istraživanja govore da nisu najsretniji ljudi u najbogatijim državama, što opet govori o važnosti svih ostalih faktora, kako je raspoređen društveni brutto proizvod, kvaliteta javnih usluga, dobra ili loša zdravstvena zaštita, društvenoj jednakosti i nedopustivo je, kaže sociologinja Jasenka Kodrnja da političari, kad govore o svom uspjehu, zanemaruju upravo taj indeks životne sreće građana:

«To vam je već sadržano u idejama Francuske revolucije, to pravo na sreću, pravo na slobodu... Strašno je važan doživljaj slobode, al' čovjek koji nije zaposlen ne može se osjećati ni slobodan i ne može se osjećati ni sretan ako je nezaposlen.»


Nedostatak sreće na licima Hrvata i višak problema tranzicije, ma što se pod tim podrazumijevalo, najbolje se kaže jedna Zagrepčanka, vidi na ulicama:

"Dojam koji mi danas ostavljaju Zagrepčani - pognuta ramena, teret cijelog svijeta na tim ramenima, a noge, ne hodaju, nego se vuku."
  • 16x9 Image

    Ankica Barbir-Mladinović

    Dugogodišnja višestruko nagrađivana novinarka i urednica na Zagrebačkoj televiziji koja od 1994., nakon što je postala nepodobna na Hrvatskoj televiziji, izvještava za RSE o ratom pogođenim ljudskim sudbinama i drugim  postratnim i tranzicijskim temama.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG