Dostupni linkovi

Rješenje pitanja izbjeglih Srba konačno došlo na red


Boris Tadić i Ivo Josipović u pravoslavnom manastiru Krupa kod Obrovca, 25. studenog 2010
Izbjeglice su – uz obitelji nestalih – najveći gubitnici u ratovima na prostoru bivše Jugoslavije. Nakon dogovora Hrvatske i Srbije za posjete Borisa Tadića Zagrebu čini se da je rješenje pitanja izbjeglih Srba iz Hrvatske konačno došlo na red.

Problem izbjeglica iz Hrvatske smještenih najviše u Srbiji mogao bi konačno ući u fazu definitivnog rješavanja.

Tijekom Tadićevog boravka u Zagrebu postignuta je suglasnost službenog Beograda i Zagreba da se konačno realizira međunarodna donatorska konferencija o povratku, da se onima koji se ne žele vratiti u Hrvatsku iz doniranih sredstava omogući trajni smještaj u Srbiji, da se onima koji se žele vratiti u Hrvatsku omogući dodatno uključenje u programe obnove i stambenog zbrinjavanja, a da se mogućnost otkupa stanova proširi i za nekadašnje nositelje stanarskog prava iz dijelova Hrvatske koji nisu bili zahvaćeni ratom,pod uvjetima vrlo sličnim kakve su imali i svi drugi pri otkupu društvenih stanova u devedesetim godinama.

Dakle, dvadesetogodišnji rok za otplatu i niske kamate. Očekuje se da se donatorska konferencija održi u prvoj polovici sljedeće godine, jer su potencijalni donatori – Sjedinjene države, europske zemlje, a simbolički i države jugoistoka Europe – uvijek bogatiji početkom nego krajem godine.

“Politički dogovor oko konačnog rješavanja pitanja izbjeglica iz Hrvatske jedini je – bar prema medijima – konkretan rezultat dvodnevne posjete srbijanskog predsjednika Tadića Hrvatskoj”, kaže za naš radio voditelj Odjela za povratak i reintegraciju u predstavništvu UNHCR-a u Hrvatskoj Mario Pavlović.

Donatori traže podatke


Prvi i osnovni korak bio je usuglašavanje podataka o broju izbjeglica, kaže naš sugovornik.

Knin, 2010
“Mi smo od nešto preko 70 tisuća registriranih izbjeglica iz Hrvatske u Republici Srbiji do danas došli do brojke od 62 tisuće, od kojih se još 4 tisuće moraju preregistrirati”, navodi Pavlović.

Bez točnih brojki nema donatorske konferencije, jer donatori ne žele davati novac naslijepo.

“Naime, niti jedan veći donator ne želi davati sredstva za nešto što je fluidno, za nešto što je neopipljivo, za nešto što nije mjerljivo. Stoga, vrlo nam je bitno znati broj svih onih koji se žele lokalno integrirati u zemljama izbjeglištva - tu kada se radi o hrvatskim izbjeglicama govorim prvenstveno o Srbiji, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori”, kaže Pavlović.

Kada je za očekivati točne brojke? Pred desetak dana na sastanku UNHCR-a i hrvatskih i srpskih predstavnika u Topuskom hrvatski su predstavnici dostavili podatke o preko 100.000 Srba korisnika sredstava za obnovu od 2000-te naovamo.
Posebnu će se pozornost posvetiti onima koji su još u raznim kolektivnim prihvatnim centrima.


“Još nam ostaje izanalizirati taj podatak, i usporediti izbjeglične popise sa svima onima kojima je pružena pomoć u matičnoj državi. Također, želimo iskristalizirati i pitanje naturalizacije u Srbiji, i vlade bi trebale izaći sa prvim nacrtom krajem ove godine, da bi se on – sada pokušavam biti realist – finalizirao negdje tijekom mjeseca siječnja”, kaže Pavlović.

Posebnu će se pozornost posvetiti onima koji su još u raznim kolektivnim prihvatnim centrima, često u više nego nehumanim uvjetima. Cijeli projekt treba dobiti i suglasnost vlada Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore.

Dodajmo da se i u Hrvatskoj nalazi više tisuća izbjeglica iz Bosne i Hercegovine, većinom Bošnjaka.

Prema procjeni UNHCR-a, od 1990. do kraja 1995. Iz Hrvatske je izbjeglo 250.000 srba. Prema najnovijim brojkama vratilo ih se 132.608, s tim da su neki produžili za treće zemlje, a neki se vratili u Srbiju gdje njihova hrvatska mirovina od nekoliko stotina kuna vrijedi dvostruko više nego u Hrvatskoj.

Pogledajte komentare (6)

Ovaj forum je zaključen
XS
SM
MD
LG