Dostupni linkovi

Uz sve slovenske ucjene, novi udar hrvatskim pregovorima s Europskom unijom (EU) stigao je ovih dana od strane pet država članica EU, na čelu s Nizozemskom, koje se, zbog otezanja Hrvatske s isporukom dokumenata o granatiranju Knina u „Oluji“, protive otvaranju pregovora o pravosuđu.

Što se događa i je li za najnoviji zastoj svog puta ka Europi kriva i sama Hrvatska? Sveučilišni profesor Branko Caratan:

„Pa, moglo bi se reći da smo i sami za jedan dio toga krivi. Ja, na primjer, ne mislim da je bilo prekomjernog granatiranja u Kninu. Naravno, bilo je kolateralnih žrtava, ali je presudna stvar ipak činjenica da je bilo zločina koji su pratili vojne operacije i da to naravno onda pruža dovoljno materijala za istraživanje tih zločina. Drugo, ako se čak ostavimo tog ratnog razdoblja, sjetimo se samo da smo dva puta, zbog ideje o Zaštićenoj ekološkoj i ribolovnoj zoni (ZERP), zapravo sami sebi podmetnuli nogu. Dakle, u najmanju ruku, sami smo si krivi za približno dvije godine zaostatka. I to što smo sad dopali pod ruku slovenskom nacionalnom mitu, za to smo jednim dijelom i sami krivi.“
Profesor Caratan misli da bi, unatoč rizicima, hrvatska greška mogla biti i neprihvaćanje ponuđene europske posredničke skupine u sporu sa Slovenijom:

„Treba voditi računa što onda ako mi odbijemo Ahtisarijevu skupinu? Moglo bi se dogoditi da onda ispadnemo iz fokusa Bruxellesa.“
Iako neki pišu kako je Hrvatska, unatoč svom pravu, mogla možda drugačije razgovarati i sa Ljubljanom, novinar i politički analitičar Davor Gjenero smatra da Hrvatska u sporu sa Slovenijom ne snosi nikakvu odgovornost, ali moguću blokadu pet država članica EU, zbog nesuradnje s Haagom, drži legitimnom:

„Za sada još nije sigurno da je do blokade pet država, pri otvaranju poglavlja o pravosuđu, doista i došlo. Ali ako do nje dođe, to će biti potpuno legitiman potez tih država, jer se radi o obavezama što ih je Hrvatska prihvatila u predpristupnom procesu. Ne treba podlijegati teorijama urote.“
Ni profesor Caratan ne vjeruje da iza trenutnih blokada hrvatskih pregovora s Europskom unijom stoje snage koje Hrvatsku žele vratiti u Zapadni Balkan i vezati sa Srbijom i ostalim zemljama regije:
„Mislim da je to ipak fantazija, fantazija vanjskopolitički nepismenih. Ima doduše pojedinaca koji bi to možda kombinirali tako, ali nema nikakvih institucija bilo koje države koja bi to gurala. Hrvatska je, uza sve manjkavosti, ipak odskočila u procesu integriranja sa Unijom.“
Sveučilišni profesor i voditelj Centra za politička istraživanja dr Anđelko Milardović također misli da je Hrvatska sama kriva za puno „propuštenih autobusa“ prema Europskoj uniji, ali ne odbacuje ni teze o mogućim igrama i zaustavljanju trenutnog procesa dok ne pristignu i ostale zemlje Zapadnog Balkana:

„Ne može jedna tako mala članica EU kao što je Slovenija tako snažno ići u blokadu a da se iza toga ne kriju neki pozadinski razlozi konceptualne naravi, u smislu paketnog rješavanja problema Zapadnog Balkana.“
I neovisni analitičar dr Mate Granić vjeruje da je riječ o političkim pritiscima na Hrvatsku:

„Očito je da je ovo oko topničkih dnevnika pritisak Tužiteljstva, kojemu slučaj generala loše stoji. Ali je isto tako činjenjica da je Hrvatska to mogla ranije riješiti, kao što je sad to Šimonović riješio.“
Dr Granić ne odbacuje ni „najcrnje scenarije“:

„Ako Hrvatska sada ne dobije deblokadu pregovora, činjenica je da ih ove godine ne može završiti. Sasvim je sigurno da će biti zemalja unutar EU koje će predlagati da sve ove zemlje zajedno uđu u EU. To nije trenutno najrealnija opcija, to nikako nije većinska opcija. Ali je sasvim sigurno da Hrvatska treba voditi računa i o takvom, takozvanom crnom scenariju.“
  • 16x9 Image

    Ankica Barbir-Mladinović

    Dugogodišnja višestruko nagrađivana novinarka i urednica na Zagrebačkoj televiziji koja od 1994., nakon što je postala nepodobna na Hrvatskoj televiziji, izvještava za RSE o ratom pogođenim ljudskim sudbinama i drugim  postratnim i tranzicijskim temama.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG