Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Kosor dobila potporu za postignuti dogovor sa Slovenijom


Borut Pahor i Jadranka Kosor
Dogovor hrvatske premijerke i slovenskog premijera o slovenskoj deblokadi hrvatskih pregovora sa Europskom unijom, dobra je vijest i za susjede na jugoistoku Europe, kažu poznavatelji. Slovenska strana odbacuje da je bilo bilo kakvih pritisaka na njih sa strane.

Očekuje se da u utorak Vanjskopolitički odbor i Odbor za europska pitanja Slovenskog parlamenta dignu desetomjesečnu blokadu sa hrvatskih pristupnih pregovora s Europskom unijom, a potom da i švedsko predsjedništvo Europskom unijom pokrene dalje aktivnosti oko hrvatskih pregovora. Hrvatska premijerka Jadranka Kosor demantirala je u ponedeljak pisanje slovenskih medija kako je već dogovoreno da Slovenija dobije izlaz na otvoreno more. Sve što smo dogovorili sa slovenskom stranom, piše u pismu, što smo ga poslali švedskom Predsjedništvu:

„Da nijedan dokument ne prejudicira granicu i isto tako da nijedan dokument koji je donesen ili neka odluka nakon 25. lipnja 1991. godine ne može biti realna osnova za utvrđivanje. Isto tako vrlo jasno piše - da granični spor, ili predaju arbitražnom sudu, ili sklope dvostrani ugovor o zajedničkoj državnoj granici.“


Zadaće kasne


Premijerka Kosor sastala se u ponedeljak i sa vodećim hrvatskim ekspertima za međunarodno pravo i - prema priopćenju iz Vlade - dobila njihovu potporu za postignuti dogovor sa Slovenijom. Deset mjeseci slovenske blokade znači da se i datum hrvatskog ulaska u Europsku uniju pomiče, upozorava profesor Europskih integracija na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti, Damir Grubiša:

„U međuvremenu, zbog blokade pregovora, nije se držao tempo unutarnjih reformi i na neki način sada, i zbog toga, kasne domaće zadaće koje Hrvatska mora napraviti, a to je reforma pravosuđa, reforma javne uprave, borba protiv korupcije, a tu su i teški pregovori iz područja tržišnog natjecanja i poljoprivrede, gdje Hrvatska mora preći na jedan novi model poljoprivredne politike.“

U Hrvatskoj se tvrdi kako je dogovor rezultat američkog i europskog, posebice švedskog pritiska. Švedi za prosinac pripremaju i regionalnu konferenciju, za koju moraju imati bar neke rezultate u svom mandatu predsjedanja Europskom unijom.

Predsjednica Nacionalnog odbora za praćenje hrvatskih pristupnih pregovora, Vesna Pusić, kaže kako je ovaj dogovor nastavak privremeno blokirane europske politike proširenja:

„Švedsko predsjedanje je ambiciozno i vrlo ozbiljno i žele napraviti u svom mandatu pomak. Ono je čekalo, prvo da se ustroje tijela Unije, nakon toga na njemačke izbore ovog mjeseca i na referendum u Irskoj. Ako referendum prođe dobro, a sva je prilika da hoće, onda je otvoren put za nastavak politike proširenja, što je službena politika Europske unije. Švedsko predsjedanje je sigurno imalo veliki utjecaj na činjenicu da se sada ipak došlo do rješenja.“


Vjerojatno u strahu od svoje vrlo snažne nacionalističke opozicije, u Sloveniji odbijaju da je bilo bilo kakvih pritisaka na Sloveniju.

Predsjednik Vanjskopolitičkog odbora Slovenskog parlamenta, Ivo Vajgl:

„Pritisaka u Europsku uniju nema, niko na nikoga ne može pritiskati. Na Sloveniju niko nije pritiskao i to nije rezultat nikakvih pritisaka. Mislim da bi bilo dobro kada bi se u Hrvatskoj oslobodili te vrste razmišljanja.“

Skandal sa slovenskom blokadom hrvatskih pristupnih pregovora čini se da je u Europi izazvao bojazan da bi se i druge balkanske zemlje mogle tako ponašati:

Ivo Vajgl:

„U Europskoj uniji, u Parlamentu, gdje sam član, sve se češće čuju glasovi da sve države zapadnog Balkana, koje žele u Europsku uniju, moraju riješiti otvorena granična pitanja jer je ovio iskustvo svima pokazalo da to nisu sitni problemi.“
  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

XS
SM
MD
LG