Dostupni linkovi

Hrvatski novinari, pogotovo oni koji prate rad pravosuđa i istražnih organa, ozbiljno su zabrinuti mogućnošću da se izmjenama Zakona o kaznenom postupku uvede tajnost istrage, pa da novinari budu izloženi sudskom progonu zbog objavljivanja pojedinosti o istražnim postupcima.

Iako je hrvatska Vlada najavljivala da će tajnost istrage u novom Zakonu o kaznenom postupku (ZKP) vrijediti samo za stranke u postupku, a ne i za novinare, HDZ-ov potpredsjednik Sabora Vladimir Šeks je u Saboru prošlog tjedna, taman kad su zastupnici već počeli skupljati papire sa klupa, izišao sa amandmanom kako bi novi ZKP trebao odrediti kako je postupanje prije potvrđivanja optužnice – tajno!
Vladimir Šeks
Kazao je da se Hrvatska na to obvezala u Akcijskom planu Strategije provedbe reforme pravosuđa, koji je poslan u Brisel. Po njegovim riječima, svrha proglašavanja istrage tajnom nije ograničavanje slobode medija, već zaštita svjedoka, osoba iz istrage, same istrage i presumpcije nevinosti, pa bi se time onemogućilo da na primjer javnost unaprijed osudi osumnjičenog. Novinari bi mogli objaviti da je protiv nekoga pokrenuta istraga i objaviti činjenični supstrat kaznenog djela, ali ne i iskaze svjedoka, okrivljenih, vještaka, Državnog odvjetništva i slično.
Dušan Miljuš, Foto: Enis Zebić


Novinari su ogorčeni. Evo što za naš radio kaže Dušan Miljuš iz „Jutarnjeg lista“, koji je – podsjetimo –pred više od godinu dana teško premlaćen zbog pisanja o organiziranom kriminalu:

„U već postojeći Zakon o kaznenom postupku i Zakon o USKOK-u su ugrađeni elementi koji omogućavaju utajivanje postupka. Prema tome, po meni, nema potrebe da se to posebno naglašava. Ovo doista doživljavam kao prijetnju i ograničavanje novinara u izvještavanju.“

Ako ovaj Šeksov amandman „prođe“ u Saboru, i novinari i hrvatska javnost biti će uvelike zakinuti za velik dio onoga čime se hrvatsko pravosuđe pokušava baviti, kaže za naš radio predsjednica Zbora novinara sudskih izvjestitelja pri Hrvatskom novinarskom društvu, novinarka „Novog lista“ Ana Raić-Knežević:

„Mislim da to nije dobro, iako se slažem da treba zaštititi svjedoke, da ih ne treba proganjati, da treba zaštititi žrtve. Mislim da se mi novinari, preko svog etičkog kodeksa, tu uvelike držimo pravila. Kad su u pitanju maloljetnici, kad su u pitanju obiteljski odnosi, mislim da tu zaista poštujemo pravila. A mislim da Hrvatsko novinarsko društvo to nastoji još i osnažiti.“
Zašto bi novinar, ukoliko objavi nečije svjedočenje, nečiju, u krajnjoj liniji možda i toplu ljudsku priču, bio kazneno proganjan?


Kolegica Raić-Knežević vjeruje kako bi svi sudionici u kaznenom postupku trebali imati prigodu obratiti se javnosti:

„Bio to okrivljenik, koji smatra da su mu prava povrijeđena, koji smatra da je možda predugo u pritvoru, koji smatra da se postupak vodi predugo, da se ne vodi na zakonit način, njegov odvjetnik ili on sam, preko medija bi trebao imati pravo upozoriti na to. Žrtva u kaznenom postupku, oštećeni, zašto ne bi imao pravo preko medija reći – čujte, mislim da ovo nije u redu, mislim da je postupak spor, mislim da ne ide u dobrom pravcu? Zašto bi novinar, ukoliko objavi nečije svjedočenje, nečiju, u krajnjoj liniji možda i toplu ljudsku priču, bio kazneno proganjan?“


U Hrvatskom novinarskom društvu (HND) su ogorčeni Vladinim uvjeravanjem da će novi ZKP biti povoljan za novinare, a potom ovim „nožem u leđa“. O motivima vladajućih za naš radio govori predsjednik HND-a Zdenko Duka:

„Ja bih to stavio u jedan širi kontekst. Mislim da je očito da nećemo tako brzo u EU, da je na snazi jedna jasna antievropska politika.“


U potporu hrvatskim novinarima ustala je i Europska federacija novinara, ocjenjujući u posebnom priopćenju kako je predloženi „Šeksov amandman“ protivan univerzalnim principima slobode medija i u sukobu s ulogom medija kao kontrolora politike, suprotan Europskoj konvenciji o ljudskim pravima, a posebno Članku 10 i njegovom tumačenju Europskog suda za ljudska prava. Sabor će o spornom amandmanu glasati sutra.
  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

XS
SM
MD
LG