Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Najviše netolerancije u politici i medijima


Zagreb, Foto: Enis Zebić
Netolerancija najviše bode oči u politici i u medijima, rečeno je na okruglom stolu o političkoj toleranciji u Hrvatskoj. Nema dovoljno netolerancije prema netoleranciji, zajednički je zaključak sudionika.

Riba smrdi od glave, odnosno stupanj netolerancije i isključivosti u nekom društvu u velikoj mjeri ovisi o ponašanju elita u tom društvu, upozorila je izvršna direktorica nevladine organizacije GONG, Sandra Pernar:

„Ne možemo očekivati u Hrvatskoj da će se događati promjene u svijesti naših građana, bilo da je riječ o političkoj toleranciji ili bilo kojem drugom demokratskom principu, sve dokle društvene i političke elite ne budu svojim primjerom svakodnevno pokazivale kako se provodi demokracija, ne budu sami tolerantni i dokle god ne bude kažnjavanja ne tolerantnih ponašanja.“

Gordan Bosanac iz Centra za mirovne studije kazao je kako hrvatsko društvo opterećuju dvije grupa predrasuda koje vode k netoleranciji - teme iz prošlosti poput II svjetskog rata i rata u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, i svjetonazorske teme iz budućnosti poput abortusa, umjetne oplodnje i svega vezanog uz rodne manjine:

„Barem po nama mi imamo vrlo jasan recept kako riješiti problem netolerancije sa temama iz prošlosti, a to je da mora u Hrvatskoj doći do procesa suočavanja sa prošlošću, o kojem neću sada govoriti u detalje, ali koji svakako ne smije biti usko sužen samo na suđenje za ratne zločine, što se sada dešava, nego moramo otvoriti procese davanja više prostora žrtvama, slušanjem žrtava i utvrđivanjem činjenica.“


Uvesti obrazovanje za nenasilje


Za tolerantniji odnos prema ovim svjetonazorskim temama, Bosanac predlaže uvođenje neke vrste mirovnog obrazovanja ili obrazovanja za nenasilje u osnovne i srednje škole:

„Postoje uistinu neke vještine, kao kada ste pekar, pa učite kako kuhati kruh, koje nas uče kako nenasilno komunicirati, što se nauči za pet sati. Naši klinci i dalje nemaju priliku učiti te vještine u regularnom obrazovnom sustavu, što mislim da je šteta jer malo košta a rezultati bi mogli biti veliki.“

Hrvatska je politika osjetno demokratskija i tolerantnija nego u devedesetima, ocijenila je dugogodišnja saborska izvjestiteljica zagrebačkog Večernjeg lista, Mladenka Šarić, međutim problem je u tome što mediji i medijski izdavači u Hrvatskoj gotovo da i ne vode brigu o demokraciji i toleranciji:

„U ovom trenutku mediji i medijski izdavači vode u pravilu brigo o profitu, a javni servisi ih prate u pokušavaju s njima voditi jednu komercijalnu utakmicu, u kojoj oni uopće ne bi trebali sudjelovati. Medijska scena u Hrvatskoj danas je preplavljena senzacionalizmom i žutilom i vrlo često se događa da veliki nacionalni mediji glume ozbiljnost, a zapravo djeluju svakodnevno kao da provode velike akcije cijepljenja svoje publike protiv formiranja demokratskih vrijednosti i protiv afirmiranja tolerancije.“

Nasuprot njoj, predsjednik Hrvatskog novinarskog društva, Zdenko Duka, ocjenjuje da situacija u hrvatskim medijima nije dobra, ali da je tolerancija u medijima prema različitim političkim opcijama i prema različitim manjinskim grupama veća sada nego pred pet ili deset godina, a da „grubih faula“, kako je kazao, prema na primjer manjinama, ima samo u marginalnim medijima bez utjecaja:

„Anti-diskriminacijski zakon je možda najveće demokratsko postignuće prošle godine, barem u formalnom smislu. Situacija u medijima nije dobra, ali mislim da je čak nešto malo iznad općih društvenih kretanja u Hrvatskoj.“
  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG