Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Suđenje za "Medački džep" po najvišim standardima


Hrvatsko pravosuđe procesuiralo je jedan slučaj ustupljen od strane Haškog tribunala – suđenje za rane zločine u akciji Hrvatske vojske „Medački džep“. Koji su bili motivi Haga i kako je to suđenje proteklo?

Suđenje za ratne zločine nad srpskim civilima i zarobljenim pripadnicima paravojnih postrojbi u akciji „Medački džep“ prvi je, a kako više nema novih optužnica, onda čini se i jedini, postupak što ga je Hag prepustio hrvatskom pravosuđu. Postupak je vođen protiv generala Rahima Ademija i Mirka Norca. General Ademi oslobođen je optužbe, a general Norac osuđen je prvostupanjski na zatvorsku kaznu. Koji su motivi vodili Hag da prepusti Hrvatskoj ovo suđenje?
Ivo Josipović


Profesor zagrebačkog Pravnog fakulteta i autor više stručnih knjiga s haškom tematikom, Ivo Josipović:
Zagrebački županijski sud se pokazao kao neovisan i pravedan u takvim suđenjima.


„Mislim da je situacija dosta jasna. I Hrvatska je imala ozbiljnih problema u suđenju za ratne zločine, ali je pokazala vidljiv progres u kvaliteti sudovanja. Ključno je to što je Hrvatska, bez obzira što je u pojedinim sudovima imala problema, imala dobar vrh piramide, Vrhovni sud Republike Hrvatske, koji je korigirao ono što nije valjalo. Osim toga, Hrvatska je stvorila pretpostavke za koncentraciju nadležnosti u važnim predmetima u Zagrebačkom županijskom sudu, koji se pokazao kao neovisan i pravedan u takvim suđenjima.“


Novinar riječkog Novog lista, Denis Romac, već više od decenije prati suđenja za ratne zločine. Podsjeća na pretpostavke koje su u Hrvatskoj bile ostvarene kako bi se moglo preuzeti haške slučajeve:

„Uz neke iznimke, kao što je bilo prvo suđenje za Loru, koje je bilo skandalozno u svakom pogledu, Hrvatska je nakon riječkog predmeta uspostavila standarde ispod kojih poslije nije išla. Vidimo da su do dana današnjeg ti standardi poštovani.“

Vesna Teršelić
Prvo suđenje za Loru je upravo jedan od slučajeva koje je Vrhovni sud Hrvatske poništio i vratio na ponovni postupak, koji je okončan bez zamjerki domaćih i stranih promatrača. O još jednom motivu koji je vodio Hag u odluci da suđenja prepusti Hrvatskoj, govori voditeljica
Tribunal uviđa da su suđenja puno utjecajnija ako se vode u zemljama gdje su počinjeni zločini.
Centra za suočavanje s prošlošću „Documenta“, Vesna Teršelič, koja, zajedno sa ostalim kolegama iz nevladinog sektora, već godinama prati suđenja za ratne zločine u Hrvatskoj:

„Hrvatska je dobila slučaj jer Tribunal uviđa da su suđenja puno utjecajnija ako se vode u zemljama gdje su počinjeni zločini. Sigurno da je to utjecao na kvalitetu suđenja, s time da još nemamo konačnu presudu Vrhovnog suda u slučaju Medački džep.“

Branitelj generala Ademija u postupku „Medački džep“ bio je zagrebački odvjetnik sa haškim iskustvom, dugogodišnji tužitelj i aktivni suradnik Hrvatskog pravnog centra, Čedo Prodanović. On ima svoje tumačenje motiva Haga:

„Po mom dubokom uvjerenju, predmet je ustupljen jer su tužioci shvatili da se radi o slabom predmetu, da ne raspolažu dobrim materijalom i jednostavno su kukavičje jaje prebacili u Hrvatsku. Da su oni bili sigurni da će predmet proći dobro po njih u Hagu, oni bi ga započeli ranije i relativno brzo završili.“


Suđenje je proteklo bez ijedne zamjerke brojnih stranih monitora, od onih koje je delegirao Haški tribunal, preko onih iz Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, do monitora koje su angažirale strane ambasade u Zagrebu. Kako to?

„Kako je došlo do toga da je suđenje zaista vođeno po najvećim standardima? U međuvremenu se u Hrvatskoj dosta toga promijenilo. Od osnivanja suda, do ustupa predmeta, je prošlo desetak godina. Postaje suci koji su dorasli takvim zadacima, čak su i bolji od onih u Hagu. Suđenje je zaista obavljeno na najvišem profesionalnom nivou.“
  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

XS
SM
MD
LG