Dostupni linkovi

Način glasanja tzv. dijaspore (ni)je ustavno pitanje


Sa predsjedničkih izbora u Hrvatskoj 2009.
Sa predsjedničkih izbora u Hrvatskoj 2009.
Hrvatski sabor raspravlja o izmjenama Ustava. Dok opozicija traži da se među ustavne promjene uvrsti i glasanje tzv. dijaspore, vladajuća većina odgovara da se inzistiranjem na tome usporava hrvatski put u Europsku uniju, a da se pitanje glasanja dijaspore može riješiti posebnim zakonom.

Iako se danas u Hrvatskom saboru tek odlučuje što bi se trebalo mijenjati u Ustavu, a same promjene Ustava slijede tek kasnije, već sada je iskrsla glavna razlika između vladajućih i oporbe – u načinu glasanja tzv. dijaspore. Dok vladajući kažu da tema ne spada u Ustav, već da će se to urediti posebnim zakonom, opozicija tvrdi da je to važna stvar, koju treba urediti – sada.

„Razlike između vladajućih i oporbe proizlaze iz toga što imamo različito viđenje što znači civlizirano uređenje države,“ kazala je predsjednica Nacionalnog odbora za praćenje hrvatskih pregovora o članstvu u Europskoj uniji Vesna Pusić u ime kluba oporbene Hrvatske narodne stranke.

„Temelj civiliziranog uređenja države po mišljenju nas iz Kluba HNS-a je nedvojbena legitimnost institucija. Mora se znati tko glasa, i na temelju čega institucije države imaju legitimitet. U trenutku kada ne znate tko glasa, kada vam pisanim izvješćem kažu da imate između 400 i 900 tisuća ljudi na popisima birača za koje se ne zna da li postoje – to nije civilizirano uređenje države! To ozbiljno dovodi u pitanje legitimitet institucija države.“

Sabor Hrvatske, foto zoomzg
Oporbene stranke uputit će na tu temu i poseban amandman, najavio je predsjednik oporbene Socijaldemokratske partije Hrvatske Zoran Milanović.

„Amandmanom predlažemo da se u procesu izmjena Ustava razgovara i o načinu glasovanja izvan Republike Hrvatske, što držimo da mora biti ustavna materija. A to držimo iz političkih razloga, zato jer je zadnjih dvadeset godina to na žalost ozbiljna točka prijepora.“


Ucjenjivanje oporbe


Kada se bude išlo u izmjene Ustava, oporba traži da uredi glasanje tzv. dijaspore - tu, i to na način da će hrvatski građani sa prebivalištem izvan državnih granica moći glasati isključivo u hrvatskim diplomatsko-konzularnim predstavništvima.

Podsjetimo, za nedavne hrvatske predsjedničke izbore u Bosni i Hercegovini glasalo se na čak 120 lokacija, konstantna je opasnost od manipulacije „mrtvim dušama“ i slično. HDZ nije izričito protiv te mogućnosti, ali odbija da se to riješi aktualnim ustavnim promjenama, već predlaže da se to riješi posebnim zakonom.

Profesor zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti Ivan Grdešić zamjera vladajućem HDZ-u da ucjenjuje oporbu da će – glasanjem protiv ustavnih promjena – usporiti hrvatski ulazak u Europsku uniju. On tvrdi da hrvatski građani koji žive izvan Hrvatske moraju imati pravo glasa na izborima u Hrvatskoj, a pitanje je – kako to riješiti.

„Da li u diplomatsko-konzularnim predstavništvima, da li na neki drugi način, da li dolaskom u državu, i to nije ustavno pitanje. Ustavno pitanje je po mom sudu samo – zadržavamo li ili ograničavamo njihovo pravo i efekt njihovog glasa u smislu – imaju li prigodom glasanja pravo glasati za nešto, ili za nešto drugo, ali način realizacije nije ustavno pitanje. Zato mislim da oporba možda ipak nije u pravu da jednu ustavnu temu rješava u stvari nečime što treba riješiti ustavni zakon.“

Prema prijedlogu vladajuće većine, ući će se u promjene Ustava vezano uz završetak pregovora i hrvatski ulazak u Europsku uniju, zatim ide se u izmjene ustava na način da kaznena djela vezana uz pretvorbu i privatizaciju te ratno profiterstvo ne bi mogla pasti u zastaru, a omogućila bi se i primjena europskoga uhidbenog naloga. Također, u izvorišne osnove (premabulu) Ustava uvrstile bi se sve manjine koje žive u Hrvatskoj, dakle osim već navedenih još i Bošnjaci, Slovenci, Crnogorci, Makedonci, Rusi, Bugari, Poljaci, Romi, Rumunji, Turci, Vlasi i Albanci.
XS
SM
MD
LG