Dostupni linkovi

Diskriminacija manjina u biračkom pravu


U sklopu najavljenih Ustavnih promjena, predstavnici manjina u Hrvatskoj ponovo će otvoriti pitanje pozitivne diskriminacije i zatražiti dvostruko pravo glasa za manjine, što znači i etničko i opće biračko pravo, umjesto dosadašnje prakse "ili-ili" – potvrdio je predsjednik saborskog Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, Furio Radin.

I danas piše u hrvatskom Ustavu da pripadnik nacionalne manjine "može" konzumirati oba biračka prava, ali nijedna dosadašnja vlast nije to smatrala obvezujućim – ističe predsjednik saborskog Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, Furio Radin:

"Već je postalo dosadno kako to neki interpretiraju. A ti neki se mijenjaju, prije je bio SDP, a sada je HDZ. To 'može' mora izaći iz Ustava jer je to dvoznačno, a Ustav mora biti jednoznačan.""
Za razliku od staroga, novo vodstvo najveće oporbene, Socijaldemokratske partije Hrvatske, obznanilo je ovih dana kako je i SDP spreman podržati zahtjev manjina da se Ustav promijeni i na način da se manjinama dopusti pozitivna diskriminacija, odnosno dvostruko ili točnije -dodatno pravo glasa.
Predsjednik SDPO-va Savjeta za ljudska prava, civilno društvo i pravni sustav, Ivo Josipović, odbacuje tvrdnje kako bi dvostruko pravo glasa manjinama moglo izazvati otpore i neraspoloženje u većinskom narodu:

"U demokratskim društvima ta vrsta pozitivne diskriminacije se nalazi i ne utječe na pravo većinskog naroda. Manjine, u dosadašnjoj hrvatskoj praksi, nikada nisu odredile izbornog pobjednika."
Pripadnici manjina vjeruju da će se na taj način riješiti i brojne neugodne situacije, kakve su na biračkim mjestima doživljavali proteklih godina.
Oduvijek sam, priča nam Zagrepčanka Marija, bila na biračkom popisu zajedno sa sinovima i suprugom Hrvatom, a onda mi na parlamentarnim izborima, 1995. godine, volonterka kaže da me nema! Čudila sam se i tvrdila kako moram biti na popisu. Članica izborne komisije provjerava još jedanput, a onda je uzela drugi, manjinski popis birača, i u prepunoj prostoriji počela glasno i ljutito vikati: "Pa što niste odmah rekla, vi ste Srpkinja, vi niste na općoj listi, vi ste na manjinskoj! Ako hoćete glasati za opću, morate to zatražiti i ovdje se potpisati, oduzimate vrijeme ljudima koji čekaju!" Nisam potpisala, kaže naša sugovornica, nisam željela "moliti" za opće pravo, htjela sam samo nestati u tom ponižavajućem trenutku od gomile prijekornih pogleda. Otada više ne izlazim na izbore.
Dragan Zelić iz GONGA, nevladine Udruge za nestranačko nadgledanje izbornog procesa, kaže da je GONG zabilježio puno takvih, ali i ekscesnijih situacija:
"Veliki broj pripadnika nacionalnih manjina nam se obraća i prije izbora, ili i na sam dan izbora. Protestiraju da im ne odgovara takav način izjašnjavanja na biračkom mjestu. Dovodi u pitanje njihova ljudska prava, njihovu diskreciju na biračkom mjestu. Smatramo da oni nisu dobro upozoravali na taj problem. Državno izborno povjerenstvo zna za taj problem i nastojat će ga riješiti, kako pripadnici nacionalnih manjina ne bi morali na biračkom mjestu, pred svima, izjašnjavati se da li žele glasati za manjinske liste ili za opće liste."
Saborski zastupnik Samostalne demokratske srpske stranke, Ratko Gajica, ističe da je nelogično da se pripadnike manjina na izborima "gura" da najprije konzumiraju manjinsko pravo, a opće (ako žele glasati na općoj stranačkoj listi) moraju posebno tražiti:
"Naša gledište, gledište manjinskih predstavnika, jeste upravo to – svakome treba omogućiti opće pravo glasa bez uvijete i bez zadrške, a dopunsko čovjek neka izabere, ali mu se ni to ničim ne može uvjetovati. Mislim da je to najbolja moguća forma."
Predsjednik saborskog Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, Furio Radin:
"Problem nije u tome da se glasa na jednoj ili na drugoj listi. Pripadnici nacionalnih manjina bi trebali imati pravo na opće glasanje, da glasaju kao svi građani Hrvatske, ali i pravo na pozitivnu diskriminaciju - da glasaju kao pripadnici nacionalnih manjina. To piše u Ustavu, samo to niko ne želi primijeniti."
Iako mnogi vjeruju da je Hrvatska već zrela i za pozitivnu diskriminaciju manjina, pitanje je hoće li inicijativa proći.
Dopredsjednik Hrvatskog helsinškog odbora, Ivan Zvonimir - Čičak:
"Mi se moramo naučiti na neke principe pozitivne diskriminacije. Manjina ne može ni na koji način utjecati na većinu jer je toliko mala i kada spojimo sve manjine. To je naprosto jedan strah koji je dio poslijeratnog vremena."
XS
SM
MD
LG