Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Hrvati – sretni, ali pesimistični


Zagreb, ilustrativna fotografija
Osim materijalnih faktora, na prosperitet neke zemlje utječe i subjektivni osjećaj sreće i zadovoljstva, upozorava suvremena znanost. Najnovije istraživanje pokazalo je da je nacionalni indeks sreće u Hrvata 63,8.

To znači da Hrvati unatoč krizi i porastu broja nezaposlenih misle kako imaju još razloga za sreću i zadovoljstvo, rečeno je danas na predstavljanju ovog istraživanja u Zagrebu.

Hrvati su zadovoljni zdravljem, osobnim razvojem i okolinom u kojoj rade ili uče, ali kubure sa optimizmom, pokazuje rezultat istraživanja nacionalnog indeksa sreće.

Taj indeks je u veljači iznosio 63,8 od 100 bodova, iz čega analitičari zaključuju da Hrvati unatoč krizi, rastućem siromaštvu i nezaposlenosti misle da imaju još razloga za sreću. Preciznije - tri četvrtine ispitanih zadovoljno je zdravljem, a tek nešto manje osobnim razvojem i radnom i socijalnom okolinom, dok su ispodprosječno zadovoljni emotivnim zdravljem i pristupom osnovnim potrebama.

Tek svaki drugi ispitanik zadovoljan je aktualnom životnom situacijom, dok su optimisti oko razvoja situacije za dvije godine – trojica od petorice.
Hrvati unatoč krizi, rastućem siromaštvu i nezaposlenosti misle da imaju još razloga za sreću


Psihologinja Majda Rijavec, predsjednica Hrvatske mreže pozitivne psihologije, u izjavi za RSE kaže kako istraživanje pokazuje da Hrvate čini sretnima emocionalna bliskost i povezanost, doprinos zajednici, pomaganje drugima i osobni razvoj:

„Dosta ljudi na valjan način shvaća životne prioritete – što je važno, a što ne – jer pokazalo se da isključivi naglasak na vanjske stvari kao što su novac, status, bogatstvo, imidž čini ljude više nesretnima nego sretnima.“

Hrvati kao Danci

Naime, ona upozorava da sreća nimalo nije nevažna - kako za individue, tako i za društvo u kojem žive. Vrlo je važna povezanost između pozitivnih emocija i zdravlja.

„Kada doživljavamo negativne emocije, kada smo pod stresom, tada cijelo tijelo reagira – imamo visok tlak, brzo nam kuca srce i tako dalje. Ako se to često ponavlja, razbolimo se. Pokazalo se da – ako nakon stresa vrlo brzo doživimo neke pozitivne emocije, nešto dobro, da nam se cijeli organizam puno brže vraća u normalu nego inače, što znači da je funkcija pozitivnih emocija da smanjuju štetnu ulogu negativnih emocija. Dakle, što smo češće dobro raspoloženi, to je veća vjerojatnost da ćemo biti zdravi,“
rekla je Rijavec.

Žarko Puhovski
Međutim nedostatak optimizma kod mlađih i rezignacija kod starijih su ozbiljan problem.

„Zanimljiv nalaz je da zadovoljstvo državom raste sa dobi ispitanika, što meni osobno nije bio nalaz koji sam očekivala. Dakle ljudi – što su stariji – to su zadovoljniji državom, a najmanje su zadovoljni ispitanici između 25 i 35 godina, što je skupina koja ostaje raditi i zapravo je za državu dosta bitna,“
rekla je za RSE Anđa Crnjac iz agencije za istraživanje tržišta Hendal.

Opasna je država koja ljude želi učiniti sretnim, a dobra država nastoji ljude učiniti manje nesretnima – dobrim prihodima, sigurnim prometom, ugodnim okolišom za življenje, kazao je nakon prezentacije rezultata politički filozof Žarko Puhovski. Političari ponekad mogu velikim gestama usrećiti građane ili ih oneraspoložiti, ali tu treba imati mjeru, poručuje naš sugovornik:

„Naravno da političari utječu na sreću kao na svijest o nekom trenutku, ali je važno da se time ne zanesu do one mjere koja bi ih vodila u totalitarnom pravcu želje da ljude učine nasilno sretnima, jer to će uvijek imati puno više loših, nego dobrih posljedica.“

Inače, obično Danska u istraživanjima ispada najsretnjija zemlja, i to zbog financijske sigurnosti, socijalne države, pravne sigurnosti, niske stope kriminala, malih socijalnih i kulturnih razlika među ljudima, ali i zbog sustava vrijednosti - kod Danaca prevladava niska usmjerenost na novac, status i imidž, a visoka usmjerenost na obitelj, prijatelje i izazovan posao.

Ovo istraživanje pokazalo je da Hrvati dijele srodan sustav vrijednosti.
  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

XS
SM
MD
LG