Dostupni linkovi

Drugačije regulirati zastupnički imunitet


Foto: Enis Zebić

Grupe koje monitoriraju suđenja za ratne zločine na hrvatskim sudovima traže da se drugačije uredi skidanje imuniteta zastupnicima okrivljenim za kaznena djela, a da se u bilateralne sporazume o izručivanju dvojnih državljana uvrsti i obaveza izručivanja nakon pravomoćne presude za ratne zločine.

Svojim posebnim odlučivanjem treba li zbog saborskog imuniteta pritvoriti zastupnika Branimira Glavaša, kojem se sudilo za ratne zločine, hrvatski je Sabor izravno odgovoran što je omogućio da Glavaš dan prije izricanja presude pobjegne u Bosnu i Hercegovinu, upozorili su predstavnici grupa za ljudska prava koja monitoriraju suđenja za ratne zločine u Hrvatskoj. Utoliko, upravo je Sabor najpozvaniji da izmjenama Ustava spriječi takvu zloupotrebu svojih ovlasti. Jedna je mogućnost da se iz Ustava jednostavno izbriše paragraf o imunitetu, predložio je Marko Sjekavica iz Građanskog odbora za ljudska prava:

„Druga mogućnost je da se odlučivanje o imunitetu sa Sabora prebaci na Ustavni sud Republike Hrvatske. Sabor svojim odlučivanjem o imunitetu saborskih zastupnika, svojim odlučivanjem o pravnim pitanjima koja su u nadležnosti sudova, direktno se miješa u sudsku vlast.“


Marko Sjekavica, Foto: Enis Zebić
Osim toga, prema Zakonu o suradnji sa Međunarodnim kaznenim sudom, koji među ostalim uređuje suđenja za ratne zločine, kaže se da se kod suđenja za te zločine neće primjenjivati odredbe o imunitetu i drugim povlasticama. Međutim, kako je imunitet zastupnika reguliran Ustavom kao višim zakonom, ta se odredba Zakona o suradnji ne primjenjuje, pa ljudsko-pravaši predlažu da se i tu Ustav izmijeni:

„Mislimo da bi se u Ustav, koji regulira imunitet, trebala staviti iznimka da se imunitet neće primjenjivati u slučajevima procesuiranja kaznenih djela reguliranih međunarodnim humanitarnim i ratnim pravom.“

Također, upravo povodom „slučaja Glavaš“ i njegovog bijega u Bosnu i Hercegovinu pred prvostupanjskom osudom za ratne zločine, ljudsko-pravaši predlažu da se u bilateralne sporazume koji se pripremaju između država slijednica bivše Jugoslavije – osim organiziranog kriminala i korupcije kao razloga za izručenje vlastitih državljana, odnosno osoba sa dvojnim državljanstvom – uvrsti i pravomoćna osuda za ratne zločine. Na naše pitanje kako to operacionalizirati, jer je stručna javnost već upozorila da je bolje tu odredbu ne uvrstiti, jer postoji mogućnost političkih zloupotreba, Katarina Kruhonja iz osječkog Centra za mir, nenasilje i ljudska prava kaže:

„Opet se odlučuje o svakom konkretnom predmetu i taj svaki konkretni predmet mora biti vrlo dobro obrazložen da bi vam država dopustila izručenje. Ako je ustavom nedozvoljen, onda neće. Ali ako je dozvoljen, u tom segmentu ratnih zločina, onda se odlučuje o svakom konkretnom slučaju i onda vi kontrolirate situaciju.“

Ponovljeno je i upozorenje kako četiri posebna odjela pri županijskim sudovima u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku nisu preuzela svoju funkciju procesuiranja ratnih zločina, već se ta suđenja i dalje provode na desetak županijskih sudova po Hrvatskoj prema mjesnoj nadležnosti. Ti sudovi nemaju dovoljno kvalificiranih kadrova, a pogotovo ne zadovoljavaju kriterije podrške i zaštite svjedoka i žrtava, kaže gospođa Kruhonja:

„Ako nemate dobru podršku svjedocima i žrtvama, nego imate situaciju kakvu smo imali u Požegi da svjedokinja mora svjedočiti u sudnici iz publike, okružena ,navijačima‘.“


Monitori su kao pozitivno među ostalim istakli i odluku Državnog odvjetništva da pokrene reviziju 89 presuđenih postupaka za ratne zločine u odsutnosti, koje bi se prekvalificiralo u pobunu i automatski aboliralo. Sudovi su većinu ovih prijedloga prihvatili.
  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

XS
SM
MD
LG