Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Susjedi dobili spisak optuženih za ratne zločine


Zagreb, Foto: Enis Zebić
Iz Državnog odvjetništva Hrvatske Radiju Slobodna Evropa potvrđeno je da je spisak onih protiv kojih se u Hrvatskoj vode krivični postupci za ratne zločine proslijeđen ambasadama BiH, Crna Gore i Srbije.

Spisak, tvrde, nije tajni jer svaki građanin može provjeriti u ambasadi nalazi li se na spisku ili ne.

Hrvatske vlasti barataju sa brojem od oko 500 lica optuženih za ratne zločine na teritoriji te države. U Informaciono-dokumentacionom centru Veritas podsjećaju, međutim, da je veliki broj onih koji su pod istragom, zatim osuđenih u odsustvu, kao i onih gdje su istrage prekinute a nisu na ovim spiskovima.

Na internet stranici Hrvatskog državnog odvjetništva mogu se vidjeti podaci da je na kraju prošle godine pokrenuto ukupno 3.819 krivičnih postupaka za djela ratnog zločina. Optuženo je više od 1.800, osuđeno 625 lica, a oslobođeno ili prekvalifikovano u drugo djelo 530 osoba.

Iako je broj predmeta svakako drugačiji u odnosu na podatke s kraja 2008., jasno je da se postupci u različitim fazama vode protiv više od 500 osoba koliko ih je na spisku hrvatskog Državnog odvjetništva.


Objaviti kompletne spiskove


Predsjednik Udruženja Srba izbjeglih iz Hrvatske i Krajine Petar Đodan kaže da bi kompletne spiskove trebalo objaviti jer sve drugo, smatra, ostavlja prostor za dalje manipulacije:

„Jer ako se objavi spisak onih za koje je podignuta tužba, a ne onih koji su suđeni, onda će opet ostati dilema e koji smo mi to, mi smo već suđeni itd. Prema tome, ne vidim čemu te špekulacije vode izuzev usporavanju i ovako zaustavljenog povratka.“

O sporazumu Hrvatske i Srbije u vezi sa optuženim za ratne zločine govorio je nedavno i hrvatski predsjednik Stjepan Mesić za banjalučku Alternativnu televiziju:

„Mi smo sa Srbijom i Crnom Gorom dogovorili sporazumno da za sve one koje Hrvatska goni, pa i za djela u ratu, da te materijale damo njihovim tužiteljstvima, i u Srbiju i u Crnu Goru, i neka oni nastave postupak.“

Direktor IDC Veritas Savo Štrbac kaže da se, i pored spomenutog međudržavnog dogovora, postavlja pitanje da li će Hrvatska priznavati presude suda u Srbiji. On se pita šta ako sud u Srbiji donese oslobađajuću presudu osobi koja je u odsustvu već osuđena u Hrvatskoj za ratni zločin:


„Da li će hrvatsko pravosuđe staviti van snage svoje presude i priznati presudu suda u Srbiji, ili će i dalje njihova presuda biti na snazi? Ako bi i dalje njihova presuda u odsutnosti donesena i dalje bila na snazi, to znači da bi interpolove potjernice i dalje bile na snazi. Nije se ništa bitno desilo osim što je ovdje napravljen jedan veliki trošak i maltretirani ljudi itd. Ništa se bitno ne bi desilo.“


Sporno pitanje osuđenih u odsustvu


A krajem sljedećeg mjeseca BiH i Hrvatska treba da potpišu ugovor o međusobnom izvršavanju sudskih odluka o krivičnim stvarima. Šta je suština ugovora, objašnjava portparol Ministarstva pravde BiH Marina Bošković:

„Omogućiće se izvršavanje kazne zatvora za lica koja nakon osude u jednoj državi prebjegnu u drugu državu. Riječ je o preko stotinu bjegunaca koji su na ovaj način pokušali izbjeći izdržavanja zatvorske kazne. Izmjenama ugovora ukida se princip dobrovoljnosti kod izvršenja krivičnih sankcija jer je do sada bilo definisano da osuđena lica za izdržavanje kazne u drugoj državi moraju dati svoju saglasnost.“


U državnom Ministarstvu pravde kažu da se ugovor ne tiče presuda donesenih u odsustvu. Bh. zakonodavstvo ne poznaje suđenja u odsustvu, te samim tim ne priznaje takve presude, kažu u Ministarstvu.

U Veritasu tvrde da, prema međunarodnim zakonima, lica osuđena u odsustvu imaju pravo na ponovljeno suđenje. Savo Štrbac:

„A što se tiče tog njihovog izručenja u Hrvatsku, ako imaju bosansko državljanstvo, onda ih Bosna ne može izručiti u Hrvatsku. Ako su suđeni u odsutnosti, a to jesu, onda će oni imati mogućnost da zatraže ponavljanje postupka jer to im pravo pripada iako bi bili izručeni u Hrvatsku.“


Hrvatski ambasador u BiH Tonči Staničić nije bio dostupan za medije, ali u konzulatu u Banjoj Luci kažu da nisu dobili nikakve informacije o spisku optuženih za ratna zločine. Hrvatski konzul Frano Piplović:

„Generalni konzulat Republike Hrvatske u Banjoj Luci nije dobio nikakvu obavijest o postojanju takvog nekakvog spiska, niti o tome da je takav spisak odaslan na adrese veleposlanstava, odnosno generalnih konzulata. Čisto sumnjam da takav spisak i postoji i da je on odaslan na te adrese, jer ne znam ni koja bi bila svrha takvog spiska.“

U Udruženju Srba izbjeglih iz Hrvatske i Krajine sumnjaju da povjerenje povratnika mogu da vrate diplomatski sporazumi i spiskovi proslijeđeni ambasadama. Ističu da su nepovjerenje i strah učinili svoje, a da situaciju može da popravi samo objavljivanje kompletnih spiskova.

Iako u hrvatskim konzularanim predstavništvima u BiH ne znaju ništa o njima, u Državnom odvjetništvu Hrvatske podsjećaju da građani na zahtjev imaju pravo dobiti informaciju nalaze li se na spisku ili ne. To bi trebalo da riješi dugogodišnju dilemu povratnika koji granicu Hrvatske nisu prelazili iz straha da će ih sa druge strana dočekati tajna optužnica, odnosno policija.
  • 16x9 Image

    Maja Bjelajac

    U skoro dvije decenije novinarske karijere, izvještavala i istraživala o temama iz kulture, politike i društva za najveće medije u Republici Srpskoj o od 2006. radi kao dopisnik RSE iz Banjaluke.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG