Dostupni linkovi

Pet miliona manje za pomoć Hrvatima u BiH


Mostar, Foto: Midhat Poturović

Vlada Hrvatske ponovo je ove godine obezbijedila novac za finansiranje obrazovnih, kulturnih, zdravstvenih, te nekih drugih programa za Hrvate u BiH. Najviše sredstava - očekivano, otišlo je u Mostar u kojem je sjedišta brojnih istitucija bh. Hrvata, dok je na drugom mjestu, pomalo je iznenađujuće - Tomislavgrad. Međutim, ipak je izdvojeno manje novca nego prethodnih godina.

Hrvatska Vlada nedavno je donijela odluku o raspodjeli 23,5 miliona kuna za finansiranje zdravstvenih, obrazovnih i kulturnih programa Hrvata u BiH, što je za oko 5 miliona manje u odnosu na prošlu godinu. Ivan Bagarić, zastupnik dijaspore u Saboru Hrvatske, kaže kako su sredstva smanjena dijelom zbog loših ekonomskih prilika u Hrvatskoj, ali i projekta Sveučilišne kliničke bolnice Mostar koji je prošle godine završen, zbog čega su ponajviše smanjena sredstva zdravstvu:

„S obzirom da smo mi sada dolje završili par tih kapitalnih projekata, jedan od njih je otvorena Klinička bolnica u Mostaru i onda više nema potrebe izdvajati onoliki koliko se izdvajalo. S druge strane, znam da je japanska vlada velikim grantom puno pomogla domove zdravlja u BiH bez obzira na kojem dijelu, pa i na onom pretežito hrvatskom.“

Od 23,5 miliona kuna, milion i 850.000 raspoređeno je projekte zdravstva, oko 13 miliona za projekte iz programa kulture, odnosno osam milion ai 690.000 kuna za obrazovanje. Najveći pojedinačan iznos osiguran je za manifestaciju Mostarsko proljeće - Dani Matice Hrvatske Mostar, koja je dobila oko 300.000 kuna. Bez tog novca, kaže nam direktor mostarske Matice Josip Muselimović, međunarodni nivo manifestacije bilo bi teško održati:

„Prije svega treba znati da se Mostarsko proljeće afirmiralo na svjetskoj pozornici, da je od 15.5. punopravna članica evropskog saveza festivala. Bez ovih sredstava bilo bi puno teže organizirati jednu ovakvu manifestaciju.“


Zanimljivo je kako je ukupno najviše sredstava dodijeljeno samostanima, crkvama, te župnim uredima. Od oko 400 odobrenih projekata, njih pola završilo je za različite potrebe crkvenih institucija, od obnove galerija i muzeja do izgradnje vjerskih objekata.

Iako nitko ne osporava potrebe Crkve, te raznih projekata koja su aplicirala različita kulturna drustva i zajednice, apsurdno je, smatra ogorčeno federalani zastupnik Anto Čolak, inače član HSS BiH, da se stotine hiljada kuna iz hrvatskog budžeta troše, primjerice, na narodne nošnje:

„To je shvaćanje iz Zagreba da su Hrvati u BiH retardirani i onda oni na retardiran način u svojim krugovima zadržavaju i vrte te novce - da se ne bi slučajno netko odvažio i rekao što će pojedinim zabludjelim župnicima ti novci ili kulturno-umjetničkim društvima. I nastavlja se stara praksa da pod izgovorom pomoći Hrvatima u BiH, ustvari, Hrvati umnogome, izuzev nekih za pohvalu projekata, kao što je Sveučilište, Klinička bolnica Mostar, apsolutno nikada nisu ni vidjeli te novce.“

Čolak smatra kako bi sredstva trebalo iskoristiti u konkretne projekte koji će Hrvatima u BiH, posebno povratnicima, omogućiti radna mjesta. Sličnog je mišljenja je i Ilija Zirdum iz Udruženja povratnika u Derventu Feniks. Iako je kroz Feniks hrvatska Vlada donirala opremanje školskih biblioteka, te obnovu škole i dvorene na području općine Derventa u ukupnoj vrijednosti od oko 400.000 kuna, Zirdum sa žaljanjem konstatira da se već godinama odbijaju projekti koji bi direktno osigurali egzistenciju ljudi:

„Mi ćemo pokušati da se obratimo hrvatskoj Vladi da se ona okrene ovome prostoru, povratničkom, da pomaže u obnovi gospodarstva. Naime, to se može svesti na razvoj poljoprivrede na malim seoskim domaćinstvima. Oni vjerovatno mogu mnogo učiniti. Međutim, ja nemam velike zamjerke zbog toga što niko, bar kad je u pitanju Derventa, sa naše strane nije ni aplicirao mnogo projekata koji su vezani za to.“

Najviše sredstava ponovno je otišlo u Mostar, dok je na drugom mjestu Tomislavgrad sa okolnim selima i župama koji pripadaju tomislavgradskoj općini. Odgovarajući na navedeno, Ivan Bagarić, zastupnik dijaspore u Saboru Republike Hrvatske i član Komisije koja odlučuje o dodjeli sredstava, naglašava kako je projekat pomoći Vlade Republike Hrvatske tek dio sredstava koja se izdvajaju za hrvatske državljane u BiH. Podsjeća na mirovine, zdravstveno osiguranje, boračke invalidnine, te Mostarsko sveučilište za koje će se u konačnici izdvojiti preko 50 miliona eura, što, dodaje Bagarić, na određen način jeste razvojni projekt koji će osigurati obrazovanje i bolju budućnost Hrvatima, ali i ostalim narodima u BiH.
  • 16x9 Image

    Tina Jelin - Dizdar

    Novinarstvom se počela baviti 1996. godine. Od 1998. radi za Radio Slobodna Evropa. Bila je i stalni suradnik Studija 88,  Radija101, Reuters-a. Višestruko nagrađivana novinarka.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG