Dostupni linkovi

Hrvatskoj ne prijeti financijski slom sve dok redovito otplaćuje svoje kredite, ali s više od 30 milijardi eura inozemnog duga, sve više gubi korak sa zaduženošću.

Neovisni ekonomski analitičar, doktor Žarko Primorac, kaže da hrvatski ekonomisti već sedam ili osam godina upozoravaju na opasnost od galopirajuće zaduženosti i niskog gospodarskog rasta, ali se nitko ne uzbuđuje sve dok upozorenje ne stigne i iz međunarodnih krugova:

"Definitivno je Hrvatska u tom pogledu ranjiva, definitivno u tom pogledu gubi korak i definitivno u tom pogledu mora mijenjati neki kurs."

Hrvatski premijer Ivo Sanader i danas je međutim ponovio kako Hrvatskoj ne prijeti financijska kriza:

"Mirno želim reći hrvatskoj javnosti da nikakve financijske krize nema. Hrvatska servisira svoj dug. Dajem punu potporu Središnjoj banci na čvrstom tečaju kune. Sve drugo bi bilo destabilizirajuće za Hrvatsku."

Neovisni ekonomski analitičar, doktor Guste Santini, ironično dodaje:

"Možemo biti mirni, ali to da mi jesmo u krizi je činjenica. Nama kriza ne prijeti ako smo već u njoj."

Ekonomski analitičar Hypo Alpe Adria Bank, Hrvoje Stojić:

"Hrvatska je trenutno zadužena nešto više od 30 milijardi eura i trebalo bi očekivati da ovu godinu završimo na razini od 86 do 87 posto GDP-a."

Doktor Santini procjenjuje da je javni hrvatski dug još i veći:

"Moja je procjena da smo u ovom momentu trenutno dužni oko 35 milijardi eura, skoro cijeli GDP. Gornja dozvoljena granica je 80 posto, a mi smo je davno prošli."

Unatoč tome, ekonomski analitičar Damir Novotni ističe da Hrvatskoj, barem idućih nekoliko godina, ne prijeti financijska kriza, sve dok redovito otplaćuje svoje kredite i dok može računati na tri izvora iz kojih sada pokriva deficit, a to su: turizam, doznake Hrvata iz inozemstva i rasprodaja vlastitih nekretnina:

"Mislim da još ne prijeti neposredna opasnost zbog toga što još uvijek i na žalost postoje mogućnosti koje mogu ići u nedogled, a to je rasprodaja realnih vrijednosti u smislu nekretnina uzduž hrvatske obale. Možemo uzeti primjer Crne Gore koja je na vrlo malom teritoriju uspjela u zadnjih nekoliko godina rasprodati sve nekretnine i na taj način financirati svoju vrlo slabu ekonomiju i rastuću potrošnju. Takav crn scenarij se može dogoditi. Nakon ulaska u Europsku uniju može se liberalizirati tržište nekretnina i da se rasprodajom nekretnina, posebno onih na obali, ali i poljoprivrednog zemljišta u unutrašnjosti, financira bespoštedna javna i privatna potrošnja, koja je trenutno na djelu u Hrvatskoj."

No, to nisu nepresušni izvori, a i turizam je, podsjećaju ekonomisti, vrlo ranjiv sektor kojeg mogu uzdrmati klimatske ili političke prilike u regiji. Doktor Guste Santini:

"Prvo pod hitno treba reći hrvatskim građanima istinu gdje se mi to nalazimo i da hrvatski građani shvate u kakvoj smo objektivno situaciji, da su katastrofičari bili samo dobro informirani optimisti. Kratkoročno možete preko financijskih institucija, financijskim igrama, stvari držati, ali realna ekonomija određuje naš realni položaj i dugoročnu poziciju. Možete kratkoročno što hoćete, ali se dugoročno morate primiti posla."

I doktor Primorac zaključuje da Hrvatska, unatoč golemom dugu, uspijeva zasad održati kakvu–takvu ravnotežu, ali na staklenim nogama:

"Vanjski šokovi bi mogli uzdrmati ravnotežu i to su faktori o kojima se mora voditi računa. Isto tako se mora voditi računa o tome da Hrvatska mora postupno smanjivati svoju zaduženost i raskorak koji je tu. Kriza nije na pragu, nema je i ne treba je se plašiti u ovom momentu. Ono što može izazvati krizu su vanjski šokovi, ali Hrvatska definitivno mora mijenjati svoj ekonomski kurs."

  • 16x9 Image

    Ankica Barbir-Mladinović

    Dugogodišnja višestruko nagrađivana novinarka i urednica na Zagrebačkoj televiziji koja od 1994., nakon što je postala nepodobna na Hrvatskoj televiziji, izvještava za RSE o ratom pogođenim ljudskim sudbinama i drugim  postratnim i tranzicijskim temama.

XS
SM
MD
LG