Svi socijalni partneri posebnu će pažnju posvetiti tome da ukrajinske izbjeglice ne budu izvrgnute iskorištavanju, kao što su rad na crno i niže place, nego njihove hrvatske kolegice i kolege, poručeno je sa tematske sjednice Gospodarsko-socijalnog vijeća (GSV) održane 21. ožujka u Zagrebu, posvećene samo jednoj temi – uključivanju ukrajinskih izbjeglica u tržište rada u Hrvatskoj.
GSV je tripartitno tijelo sastavljeno od predstavnika hrvatske Vlade, sindikalnih središnjica i udruga poslodavaca.
Direktiva Europske unije o privremenoj zaštiti izbjeglica iz Ukrajine podrazumijeva, među ostalim, i uključivanje u tržište rada pod istim uvjetima i za istu plaću koji važe i za građane zemlje u kojoj borave.
“Socijalni partneri su se dogovorili da svatko iz svog područja nadležnosti ukrajinskim izbjeglicama, koje će uključiti na tržište rada., osigura jednaka prava i mogućnosti kao što ih imaju hrvatski radnici”, kazao je nakon sjednice predsjedavajući GSV-a, potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.
“Predložili smo osnaživanje i održavanje tripartitnog dijaloga i na razini županija, s obzirom na to da će se najveći dio aktivnosti – kada govorimo o zbrinjavanju, školovanju, i pronalasku posla – odvijati upravo na lokalnoj razini”, poručio je Božinović.
U Hrvatskoj je trenutačno, prema podacima vlasti, više od 8.600 izbjeglica. UNHCR je objavio da je iz Ukrajine u zemlje EU izbjeglo više d 3,5 milijuna ljudi, a Božinović upozorava da će se taj broj i dalje povećavati.
“I zato se pripremamo na način da su u sve napore od prvog dana uključeni svi relevantni dionici, ne samo državne institucije, ne samo socijalni partneri, već i nevladine organizacije i naravno naši građani koji i u ovoj krizi pokazuju visoku dozu i razumijevanja i empatije za ukrajinske izbjeglice", zaključio je ministar Božinović.
Šta kažu u sindikatu?
Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever najavio je da će se strogo paziti da ne dođe do njihove eksploatacije.
“Njima treba rada radi toga da bi se i sami potvrdili. Želimo u ime sve tri strane, i sindikata i Vlade i poslodavaca, reći da jednostavno nećemo i ne smijemo dopustiti da netko zloupotrijebi tešku situaciju i teško stanje tih ljudi na način da im ponudi neke poslove za koje bi ih potplatio ili gdje bi ih iskorištavao. Svi mi moramo bdjeti da se to ne dogodi, posebno zato jer je ovdje riječ o ženama. Žene su te koje bježe iz Ukrajine zajedno sa djecom i dolaze ovamo, i zato moramo nad time bdjeti sa posebnom pozornošću”, poručio je Sever.
“Neki od naših kolega su već izrazili želju zaposliti izbjeglice iz Ukrajine na tzv. potpornim službama i u IT sektoru. Ima razmjerno velik broj žena koje su sa djecom stigle iz Ukrajine, pa i u tome vidimo prostora za zapošljavanje”, kazao je nakon sjednice GSV-a Ivan Mišetić iz Hrvatske udruge poslodavaca.
Izmjenama zakona do financijske pomoći
Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP) je kao koordinativno tijelo Međuresorne skupine predstavilo dvojezičnu internetsku stranicu “Hrvatska za Ukrajinu” koja će svakodnevno objavljivati podatke koje zanimaju hrvatsku javnost - od mogućnosti volontiranja do pružanja smještaja, dok će se ukrajinski građani putem ukrajinske inačice moći informirati o svojim pravima, poput zdravstvene i socijalne skrbi, obrazovanja i zaposlenja.
Kad je riječ o kolektivnom smještaju, raspisani su javni pozivi za oko 10.000 smještajnih jedinica diljem Hrvatske, a svi podaci o tome što je država organizirala bit će dostupni javnosti.
U pripremi su izmjene Zakona o socijalnoj skrbi kojima bi se osobama s privremenom zaštitom, dakle izbjeglicama iz Ukrajine, omogućilo pravo na minimalnu naknadu, a trebali bi dobiti i 2.500 kuna (330 eura) jednokratne pomoći.
Po procjeni ministra Božinovića, ako bi Hrvatska primila predviđenih 20.000 izbjeglih, troškovi njihova zbrinjavanja stajali bi 1,3 milijardi kuna (173 milijuna eura), ako bi koristili sva prava koja im pripadaju.
Prema projekcijama, dnevni troškovi zdravstva za izbjeglu osobu stoje 15 kuna (dva eura), a školstva 30 kuna (četiri eura).
U nizu gradova u Hrvatskoj već su započeli tečajevi učenja hrvatskog jezika, kako bi se izbjegli Ukrajinci što lakše uključili u tržište rada. U nizu hrvatskih gradova nevladine udruge angažirale su se u povezivanje poslodavaca i ukrajinskih izbjeglica sa potrebnim kvalifikacijama.
Od 25. veljače do 21. ožujka 2022. godine u Republiku Hrvatsku ukupno su stigle 8.644 raseljenih osobe iz Ukrajine, od čega je žena 4.216 (48,7 odsto), muškaraca 1.060 (12,3 odsto) i djece 3.368 (39 odsto).
Od 25. veljače Ravnateljstvo Civilne zaštite je mobiliziralo 25 objekata za zbrinjavanje raseljenih osoba (tri prihvatna i 22 kolektivna smještaja), jednu tvrtku za pripremu i dostavu hrane te jednu tvrtku za prijevoz.
Aktualno je u prihvatnim centrima smješteno 75 osoba, u kolektivnom smještaju 906 osoba, a u privatnom pojedinačnom smještaju 7.663 izbjeglice iz Ukrajine.
