Hrvatski turizam u 2019. godini bilježi nove rekorde - više turista, više noćenja i više zarade nego godinu ranije.
Međutim, pretjerana apartmanizacija predstavlja prevelik teret za lokalnu infrastrukturu i razmišlja se o zabrani otvaranja novih turističkih kapaciteta u pojedinim mjestima ili dijelovima gradova, dok se ne izgradi potrebna infrastruktura.
Hrvatska je završila turističku 2019. godinu s pet posto više turista i dva do tri posto noćenja više nego godinu ranije.
Zarada od stranih turista za prva tri kvartala prošle godine je gotovo devet i po milijardi eura.
Devet je posto veća nego 2018. što iznosi gotovo 770 milijuna eura, govore podaci Hrvatske narodne banke.
„Najvažnije je da je narasla potrošnja turista koji borave u Hrvatskoj, pred dvije godine trošili su u prosjeku 79 eura dnevno, a sada se potrošnja popela na 97 eura po turistu po danu“, pohvalio se medijima resorni ministar Gari Cappelli.
„Dakle porast je negdje od 18 do 20 posto. Hoteli su došli već na 144 eura potrošnje po gostu po danu, privatni smještaj je 94 eura dnevne potrošnje po gostu, i u kampovima je potrošnja oko 62 eura. Dakle narasli smo, što se vidi i po ovom povećanju prihoda. Turisti troše sve više, dolaze nam turisti koji imaju prosječnu plaću iznad 3.500 eura i da su u dobi od 30 do 50 godina. U Zagrebu je prosječna potrošnja po danu - 200 eura“, tumači Cappelli.
'Turizam mora postati održiv'
Međutim, analitičari upozoravaju da se previše gradilo proteklih godina, a da potražnja za pogotovo slabijim kapacitetima nije pratila toliki rast, a da se na mediteransko tržište vratila i konkurencija.
Tako su hoteli u prvih 11 mjeseci imali zauzetost kapaciteta 42,6 posto, što je 0,6 posto manje nego godinu ranije.
Posljednje dvije godine broj kreveta u obiteljskom smještaju porastao je za 14,8 posto, a broj noćenja u njima za 9,3 posto, što pokazuje kako rast potražnje zaostaje za rastom kapaciteta.
S druge strane, sve je snažnija svijest da porast broja kreveta ima svoje ograničenje, u prvom redu u kapacitetima infrastrukture, i da turizam mora i stvarno, a ne samo deklaratorno postati održiv.
Cappelli kaže da su istraživanja pokazala kako postoji velika disproporcija između želja građana i turističkih ambicija koje se nameće u prostornim planovima turističkih destinacija i da lokalne vlasti trebaju to presjeći, kao što je to učinila primjerice Barcelona.
„Recimo Barcelona je odlučila neće šest mjeseci dopustiti registraciju novih apartmana u određenim dijelovima grada za koje misle da nije dovoljno kvalitetno riješena infrastruktura . Mislim da bismo i mogli nešto slično. Razgovarao sam s gradonačelnikom Dubrovnika Matom Franjkovićem i on pozdravlja takvo rješenje – da gradonačelnik može predložiti Gradskom vijeću da donesu takav dokument da se mjesec, dva, tri ili šest mjeseci ili godinu dana – dok se problem ne riješi – u tom području ne može izdavati dozvole za bavljenje takvom djelatnošću,“ kaže ministar.
Doživjeti autentičnost
U nevladinom sektoru svjesni su problema i potrebe da se održivost turizma ozbiljno shvati. Za naš program govori izvršna direktorica splitske nevladine udruge za održivi razvoj „Sunce“ Gabrijela Medunić Orlić:
„Turisti dolaze i zbog tog lokalnog doživljaja. Pogotovo u Splitu velik je pritisak na Dioklecijanovu palaču, na četvrt Varoš, na stari dio grada. Žele doživjeti taj autentični doživljaj i stopiti se s lokalnom zajednicom, a upravo zbog ovog porasta masovnog turizma i izgradnje sve većeg i većeg broja apartmana lokalni ljudi odlaze iz centra grada, a grad se pretvara u jedan veliki hotel s mnoštvom restorana i gubi ono zbog čega većina turista ovdje, zapravo, i dolazi“, zaključuje Gabrijela Medunić Orlić.
Prema njenoj ocjeni, na drugoj strani ključna je dalja edukacije i informiranje o utjecaju ljudi na okoliš, kako bi to u nekom trenu shvatili i oni koji to još ne shvaćaju i promijenili svoje razmišljanje i ponašanje.
„Mi u našoj udruzi 'Sunce' imamo 'Dalmatia Green' program. To je program okolišno odgovornog upravljanja malim turističkim objektima. Kontinuirano smo u kontaktu sa malim iznajmljivačima i malim hotelima koji su naši članovi i koje usmjeravamo da na razini tog turističkog objekta budu okolišno odgovorni tako da se u tom malom hotelu ili turističkom apartmanu odvaja otpad, štedi voda, štedi energija, turiste usmjerava na lokalne proizvode… Dakle cijeli niz mjera i kriterija na koje upućujemo vlasnike i upravitelje tih turističkih objekata da ih provode“, pojašnjava izvršna direktorica „Sunca“.
Facebook Forum