Sabor će po hitnom postupku donijeti izmjene Zakona o strancima. Nevladine udruge Centar za mirovne studije i Inicijativa Dobrodošli traže da se pojasne odredbe o pomaganju ilegalnim migrantima, kako se ne bi desilo da će se kažnjavati – solidarnost.
Kako se ne bi desilo da se usvoje formulacije koje će se moći interpretirati prema političkom trenutku, Centar za mirovne studije i Inicijativa dobrodošli traže da se izričito naglasi kako se neće kažnjavati svako ono pomaganje ilegalnim migrantima koje neće rezultirati materijalnom ili financijskom dobiti za onoga koji pomaže migrantima.
"Neke su iznimne situacije već unesene u najnoviji prijedlog izmjena Zakona, pa se jasno kaže da se neće kažnjavati spašavanje života, sprječavanje ozljeđivanja, pružanje hitne medicinske pomoći i pružanje humanitarne pomoći po posebnim propisima. To je dobro, ali nije dovoljno i nije dovoljno precizno", kaže Julija Kranjec iz Centra za mirovne studije pred Saborom koji će poslijepodne raspravljati o tom zakonu.
Želimo da nikome ne bude onemogućeno pružiti pomoć, odnosno da ne kriminaliziramo solidarnost, navodi ona.
"Želimo da ni u jednom trenutku ne bude prepušteno spekulaciji i interpretacijama što točno znači spašavanje života – odnosi li se to samo na ekstremne slučajeve kao što je spašavanje od utapanja na moru ili smrzavanja na granici, ili to znači bilo kakvu pomoć pa i davanje sendviča ili davanje vode osobi koja nas to upita? Znači li to da možemo bez straha staviti nekoga u svoj auto i odvesti ga na liječnički pregled ili pozvati ga u svoju kuću i dati mu topli obrok?", riječi su Julije Kranjec.
Potpredsjednik parlamentarnog kluba oporbene Hrvatske narodne stranke Goran Beus Richembergh za RSE kaže kako duh ovog prijedloga izmjene Zakona o strancima odgovara duhu rigidne hrvatske useljeničke politike.
"Kada pogledate broj ljudi koji su doselili u Hrvatsku i dobili razne statuse vezano uz svoj boravak i naseljenje, kada pogledate koliko ljudi je dobilo državljanstvo, onda smo mi, što se useljeničke politike tiče, izuzetno rigidna i zatvorena zemlja", ističe Beus Richembergh.
I on se slaže s ocjenom da se ne smije kažnjavati solidarnost, pogotovo u zemlji koja je u prošloj izbjegličkoj krizi pokazala humanost i solidarnost svojih građana sa izbjeglicama na djelu.
"To je nešto što je apsolutno nedopustivo, jer mi u toj izbjegličkoj krizi nismo napravili praktički niti jednu jedinu grešku! Sustav je funkcionirao, a građani su – gdje god je pritisak bio izvanredno velik – pokazali da pružanjem ruke i pomoći mogu definitivno amortizirati i smanjene kapacitete državnih institucija", dodaje on.
"Muškarci kao topovsko meso"
Julija Kranjec komentirala je i najnoviju izjavu hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović koja se u razgovoru za jedan austrijski dnevnik usprotivila politici kvota za primanje izbjeglica Europske unije, ali i kazala kako je Europa primila krive izbjeglice.
Naime, tvrdi hrvatska predsjednica, u izbjegličkom valu u Europu većinom došli za borbu sposobni muškarci, a ne žene i djeca koji su ostali u Alepu pod granatama.
"Nedavna UNHCR-ova statistika govori o velikom broju žena i djece, kao i maloljetnika bez pratnje među izbjeglicama. Prije mjesec dana 4.000 građanki i građana Hrvatske potpisalo je apel koji smo uputili predsjednici, premijeru i predsjedniku Sabora da hrvatska pruži utočište i zbrine žene i djecu, civile iz Alepa. Predsjednica do danas nije odgovorila na taj apel", kazala je.
Beus Richembergh takvu izjavu ocjenjuje dostojnom nekog generala iz Prvog svjetskog rata, a ne suvremenog demokratskog političara.
"Ova je izjava zapravo skandalozna! Ona tretira muškarce, prije svega, kao topovsko meso", zaključak je Gorana Beusa Richembergha.
Facebook Forum