Dostupni linkovi

Srbija otvorila dva poglavlja, Zagreb zatvorio treće


Dani obećanja: Predsednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović i premijer Srbije Aleksandar Vučić

Premijer Srbije Aleksandar Vučić izjavio je u Beogradu da je Srbija otvorila dva nova poglavlja u pristupnim pregovorima sa Evropskom unijom i odmah zatvorila jedno od njih. Srbija je otvorila poglavlje pet o javnim nabavkama i 25 o nauci i istraživanju - koje je odmah i zatvoreno.

Odnosi Beograda i Zagreba ponovo su zaoštreni, nakon što je Hrvatska blokirala otvaranje poglavlje 26 (kultura i obrazovanje) u pregovorima Srbije sa EU, premijer Aleksandar Vučić napustio Brisel u znak protesta, a hrvatska predsednica poručila kako svi, pa tako i Srbija, moraju da ispune kriterije EU. Brisel je, neke su od ocena sagovornika RSE, mogao - da je hteo - sprečiti hrvatsku blokadu.

Nisam napustio dijalog, nisam zaustavio proces pridruživanja, nisam se odrekao želje da se sve uskladi sa EU: Aleksandar Vučić
Nisam napustio dijalog, nisam zaustavio proces pridruživanja, nisam se odrekao želje da se sve uskladi sa EU: Aleksandar Vučić

Vučić je rekao da od država – članica Evropske Unije nije dobio “suvislo, logično i opravdano” obrazloženje zašto poglavlje 26. nije otvoreno te da je zato i napustio Brisel. Ipak, dodao je, iako je on napustio Brisel, Srbija nije napustila pregovore.

„Nisam napustio dijalog, nisam zaustavio proces pridruživanja, nisam se odrekao želje da se sve uskladi sa EU. Pokazao sam našu tablicu vrednosti i ponosno stao iza nje”, rekao je Vučić.

Vučić je rekao i da, o poglavlju 26 više neće razgovarati, a da će u Brisel putovati zbog drugih tema. "Nemamo više ništa da radimo na tom pitanju, ako hoće da otvore to poglavlje dobro je, ako neće - ne moraju", rekao je Vučić, dodavši da mu, kako je naveo, nikad mu nije teško da ide u Brisel.

"Nikad meni nije teško da odem, borim se za zemlju na svakom mestu, i to je sinoć bio način, mnogi moji saradnici su se uplašili čvrstog stava koji sam izneo, jer to nije prijatno. Iznosio sam samo istinu, to je moj posao, ići ću u Brisel koliko god treba", rekao je premijer Srbije.

On je izjavio i da samo jedna zemlja, Republika Hrvatska, nije dala saglasnost za poglavlje 26, odgovorivši tako na navode medija da su se tome pridružile i Rumunija i Bugarska, takođe zbog pitanja položaja svojih manjina u Srbiji.

Poglavlje 26 blokrano je, kako je objašnjeno, zbog neadekvatnih uslova u školovanju na jezicima manjina, pre svega kad je reč o udžbenicima.

Vučić je tim povodom rekao da je Srbija, u 2016. godini uložila oko 33 miliona dinara u knjige i časopise na hrvatskom jeziku, oko 19 miliona dinara za asfaltiranje ulica i da je “to sve učinila kako bi se Hrvati u Srbiji osećali mnogo bolje nego ranije”.

Vučić je rekao i da Srbiju, kako se izrazio, “niko neće gaziti i ponižavati”, a da Srbija “nikoga ne mrzi, ne želi sukobe, sa svima hoće da razgovara, bude marljivija i pronalazi kompromise”.

“Posebno nećemo dozvoliti da nam lekcije drži zemlja kao Hrvatska, koja predstavlja ‘falsifikat originala’, odnosno falsifikat Evrope i evropskih vrednosti”, rekao je Vučić na pres konferenciji.

Ministarka za evropske integracije Srbije, Jadranka Joksimović,izjavila je u utorak uveče da je Srbija po kriterijumima proširenja zaslužila otvaranje Poglavlja 26, ali da je Hrvatska imala nameru da to poglavlje privremeno blokira.

„Nije moguće da nismo bili spremni, to je bila politička odluka“, rekla je Joksimović na konferenciji za novinare u Briselu, posle međuvladine konferencije na kojoj su otvrena poglavlja 5 i 25.

Mediji u Hrvatskoj ranije su preneli tvrdnje evropskih diplomatskih izvora da je Hrvatska imala primjedbe oko udžbenika na hrvatskom jeziku, uz navode da je Srbija na tom planu počela prevoditi postojeće udžbenike za osnovne škole na hrvatski, ali ne i raditi na posebnim udžbenicima namenjenim pripadnicima hrvatske zajednice, dok se u vezi sa udžbenicima za srednju školu ne radi još ništa.

Hrvatska je zadržala rezervu. Mi očekujemo napredak po tom pitanju: Andrej Plenković
Hrvatska je zadržala rezervu. Mi očekujemo napredak po tom pitanju: Andrej Plenković

Kako je javio Hrvatski radio, Hrvatskoj su se također po pitanju svojih manjina u Srbiji, pridružile i Rumunjska i Bugarska.

Rumunjska zbog upotrebe rumunjskog jezika u vjerskim obredima i Bugarska zbog toga što srpske vlasti nisu odgovorile na niz pitanja što im ih je u pismu postavio bugarski ministar obrazovanja.

Vučić je naveo da je Bugraska imala “određene rezerve” zato što se verski obredi u crkvama u Srbiji ne održavaju na bugarskom jeziku, ali da veruje da je, kako je rekao, premijer u ostavci Bojko Borisov razumeo da na to ne može da utiče i da je to preneo šefu diplomatije Danielu Mitovu.

Premijer Hrvatske Andrej Plenković, rekao je da je pitanje prava manjina važno, da su i druge zemlje Evropske unije imale rezerve o poglavlju 26, ali da očekuje napredak oko obrazovanja hrvatske manjine, te da aktuelna hrvatska vlada želi da reši otvorena pitanja koja ima sa Srbijom.

„Mi smo u razgovorima sa Europskom komisijom signalizirali više puta pitanje obrazovanje hrvatske manjine u Srbiji - udžbenika za osnovnoškolsko i srednješkolsko obrazovanje, a i povjerenik Hahn je bio u Beogradu proteklih dana“, kazao je Plenković.

„Hrvatska je zadržala rezervu. Mi očekujemo napredak po tom pitanju. Vjerujem da će se početkom iduće godine nastaviti pregovori i o ovom poglavlju. I neke druge zemlje su imale rezervu na ovo poglavlje.“

On je dodao da pregovori o pristupanju imaju niz kriterija i da je ovo jedno od pitanja koje je važno:

„Hrvatska je više puta rekla da ova Vlada želi riješiti niz otvorenih pitanja koja ima sa Srbijom. Mi smo otvoreni da riješimo sva otvorena pitanja koja su pred nama u sljedećim godinama.“

Komentarišući hrvatsku blokadu poglavlja 26 na evropskom putu Srbije, hrvatska predsednica Kolinda Grabar Kitarović izjavila je danas u Varaždinu da sve države koje žele da budu članice EU moraju da ispune kriterijume, te da ne vidi zbog čega to ne bi mogla i Srbija.

"Hrvatska je morala da ispuni sve kriterijume, imali smo puno poteškoća, bilo je i blokada koje smo smatrali nepravednim, no u ovom slučaju je reč o kriterijumima koji je lako ispuniti. Ne vidim zbog čega Srbija to ne bi mogla ispuniti", rekla je Grabar Kitarović.

Kolinda Grabar Kitarović: Hrvatska je morala da ispuni sve kriterijume
Kolinda Grabar Kitarović: Hrvatska je morala da ispuni sve kriterijume


Predsednica Hrvatske je kazala da je deklaracija, koju je proletos potpisala sa srpskim premijerom bila "ispružena ruka" da će Hrvatska Srbiji biti partner pri ulasku EU.

"Ta deklaracija podrazumijeva i to da će se Srbija pobrinuti za hrvatsku manjinu, ali i ispuniti taj kriterijum", rekla je Grabar Kitarović, preneli su hrvatski mediji.

Takođe, ministar vanjskih i evropskih poslova Davor Stier rekao je kako "ima niz stvari" koje Srbija na putu prema EU mora provesti i ispuniti standarde, te da je jedna od njih i pitanje pune zaštite nacionalnih manjina.

Loša taktika

Predsednik Demokratskog saveta Hrvata u Vojvodini Tomislav Žigmanov kaže za RSE da nagomilani problemi u obrazovanju hrvatske manjine u toj oblasti postoje, ali odbija da komentariše da li je zbog toga trebalo blokirati poglavlje 26.

"Problem u obrazovanju na hrvatskom jeziku postoji, ne od juče već od pre 15 godina. Nedostaju svi udžbenici na srednjoj školskoj razini, postoji problem licenci za predavače", ističe Žigmanov.

Na pitanje da li je o blokadi bilo reči prilikom njegovog nedavnog susreta sa hrvatskim premijerom Andrejom Plenkovićem, Žigmanov je odgovorio odrečno.

Mihajlo Crnobrnja kaže da je ovim činom usporen evropski put Srbije
Mihajlo Crnobrnja kaže da je ovim činom usporen evropski put Srbije

"EU je mogla da privoli Hrvatsku da ne blokira otvaranje poglavlja 26", ocenjuje za RSE Mihajlo Crnobrnja, predsednik Evropskog pokreta u Srbiji, a na pitanje zašto nije, navodi dva moguća razloga: "Jedan je globalno odlaganje proširenja, ne samo za Balkan već pre svega za Tursku, drugi je poštovanje nacionalnog suvereniteta jedne članice EU, ovoga puta Hrvatske".

Mihajlo Crnobrnja kaže da je ovim činom usporen evropski put Srbije i da on prognozira da će tek na leto biti odblokirano poglavlje 26, s obzirom na moguće poslove Srbije vezane i za predstojeće izbore.

"Očigledno je da Hrvatska za sada ostaje pri onoj taktici koju je do sada imala – da blokira Srbiju – i da na taj način pokazuje da je ta snaga koja to može da uradi zato što je pre Srbije ušla u Evropsku uniju", kaže za RSE kopredsednik Igmanske inicijative i čelnik novosadskog Centra za regionalizam Aleksandar Popov.

Međutim, konstatuje Popov, to je loša taktika.

"Mislim da je jednom već bila naterana da odustane od blokade, kada je bilo reči o poglavljima 23 i 24. Kancelarka Angela Merkel je razgovarala sa premijerom Hrvatske Andrejem Plenkovićem i jasno stavila do znaja da se bilateralni problemi moraju i bilateralno rešavati, a ne blokadama", podseća Popov.

Aleksandar Popov smatra da će u ovom slučaju "Hrvatska možda više izgubiti na kredibilitetu nego Srbija".

"Na kraju krajeva, trebalo je da izvuče iskustvo iz onoga kako se Slovenija prema njoj ponašala. Slovenija je isto tako pokušavala da je blokira i blokirala je jedno vreme zbog granice, ali je dobila ukore iz Evrope da to ne sme tako da se radi", ocenjuje Popov.

Ni Hrvatska ne ispunjava obaveze prema Srbima

Odgovarajući na pitanje RSE da li je ono što je sa stanovišta Hrvatske bilo sporno za otvaranje poglavlja 26 o obrazovanju i kulturi bilo racionalnije rešavati bilateralno umesto blokadom, Milorad Pupovac, zastupnik u Saboru i predsednik Samostalne srpske demokratske stranke, koja pruža manjinsku podršku aktuelnoj hrvatskoj vladi, kaže da i Hrvatska i Srbija treba da ispune mnogo toga kad je reč o obrazovnim pravima manjina.

"Kada je u pitanju obrazovna problematika, prava manjina, posebno obrazovanje na jeziku i pismu nacionalnih manjina, tu sasvim sigurno obje zemlje, dakle, i Hrvatska i Srbija, imaju neispunjene obaveze i utoliko je neobično što se o tim stvarima nije razgovaralo i što nije uzeto u obzir da i jedna i druga zemlja imaju obaveze. Tako Republika Hrvatska ima obaveze prema Srbima u Hrvatskoj koje ne ispunjava već gotovo dvadeset godina, kad je po srijedi registracija manjinskih srpskih škola; jednako tako kao što ima obaveze da unapređuje ostvarivanje školovanja na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu, a kao što je poznato, ćirilično pismo je u protekle tri godine iznimno stigmatizirano pismo i otežana njegova upotreba u Hrvatskoj", navodi Pupovac, te dodaje:

"Tako da, ukoliko postoje ovakva otvorena pitanja i neriješeni problemi koji su obaveza Hrvatske, s jedne strane, a ako ni Srbija, s druge strane, nije riješila pitanja poput udžbenika za učenike i škole na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu, to je po mojem mišljenju nedovoljan razlog da bi se blokirali pregovori već je dovoljan razlog za to da se razgovara o tome kako da se to unaprijedi", kaže Pupovac i zaključuje da blokade ne doprinose poboljšanju već zategnutih odnosa između Beograda i Zagreba.

Milorad Pupovac: Republika Hrvatska ima obaveze prema Srbima u Hrvatskoj koje ne ispunjava već gotovo 20 godina
Milorad Pupovac: Republika Hrvatska ima obaveze prema Srbima u Hrvatskoj koje ne ispunjava već gotovo 20 godina


"Blokade sasvim sigurno nisu preporučljiva metoda rada i metoda riješavanja pitanja u odnosima između zemalja kao što su Hrvatska i Srbija, čiji odnosi nisu najbolji i koji su, posebno u posljednje vrijeme, dodatno opterećeni različitim događajima, izjavama i postupcima i u tom pogledu i u tom smislu odluka da se blokira ovo poglavlje predstavlja dodatan 'doprinos' za pogoršanje tih međusobnih odnosa", ocenjuje Milorad Pupovac.

Potpredsjednik Vanjskopolitičkog odbora Sabora i bivši zamjenik ministrice spoljnih poslova, socijaldemokrata Joško Klisović, međutim, za RSE komentariše kako Hrvatska samo traži da Srbija ispuni ugovornu obavezu iz Međudržavnog ugovora o zaštiti manjina jer, kaže, "ako Srbija želi ući u Evropsku uniju, ona mora pokazati da poštuje međunarodno pravo i da kao pravna država poštuje svoje međunarodne obaveze."

On poručuje da dvije zemlje ne smiju da dozvole da se ispunjavanje međunarodno preuzete obaveze - o obrazovnim programima na hrvatskom jeziku i udžbenicima – doživljava kao neki poraz Srbije.

"Jer ako se to tako bude doživljavalo, onda naravno da će Srbija učiniti sve da ne bude tako percipirana. Ja nikako ne bih htio da se to pitanje uokviri na način da ispada da – ako Srbija ispuni svoju ugovornu obvezu, da je gubitnik u nekoj raspravi sa Hrvatskom. Nego, ispunjavanje te ugovorne obveze korisno je Srbiji, Hrvatskoj i našim međusobnim odnosima. I to bi bila win-win situacija i za jednu i za drugu zemlju, a vjerujem da će to jako pozdraviti i Europska unija i da će joj to olakšati ovu priču sa pregovorima", konstatuje Klisović.

On je komentarisao i Vučićeve kritike na račun Srbije i bugarske "rezerve" na račun otvaranja pregovora u poglavlju 26.

"Izjava premijera Vučića da se Hrvatska 'iživljava' na Srbiji je stvarno neprimjerena i ne vodi ničemu, a ispunjavanje te ugovorne obveze vodi u situaciju kojoj obadvije države trebaju težiti. Očigledno je protiv više od jedne države i dok ne bude suglasja za stolom, Srbija neće moći otvoriti pregovore u tom poglavlju", smatra Klisović.

Politički analitičar i bivši diplomat Branko Caratan podsjeća da "ukoliko je blokada zasnovana na principijelnim argumentima, tu nema nikakve dileme – svaka članica Evropske unije može to napraviti".

Međutim, kaže Caratan, "ako je razlog blokiranja izuzetno važan, onda taj politički pritisak na Hrvatsku srpskog premijera Vučića ne može imati za njega pozitivne rezultate".

  • 16x9 Image

    Branka Mihajlović

    Novinarstvom se bavi od 1972. godine. Od 1995. do 2006. radi u Radiju Slobodna Evropa u Pragu kao novinar, od 2006. je dopisnik RSE u beogradskom birou.

  • 16x9 Image

    Branka Trivić

    Diplomirala na Fakultetu političkih nauka u Beogradu, na Odseku za međunarodne odnose. Radila kao novinar i urednik u Informativnom i Kulturnom programu Radio-televizije Beograd od 1983. do 1992. Za RSE radi od decembra 1993. godine.

  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

  • 16x9 Image

    Ognjen Zorić

    Diplomirao novinarstvo na Fakultetu za kulturu i medije u Beogradu. U beogradski biro RSE dolazi u oktobru 2010. godine gde radi kao novinar, reporter, te uređuje i vodi dnevne emisije.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG