Hrvatsko-ruski mostovi

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović je u Rusiji. Jučer je razgovarala sa predsjednikom Vladimirom Putinom, a danas sa premijerom Dimitrijem Medvedevom i sa ruskim patrijarhom Kirilom. Nakon osam godina stagnacije, ovo je obnavljanje odnosa – u prvom je planu ekonomija, a konkretna otvorena pitanja se ne spominje, kažu analitičari. U hrvatskom političkom sustavu predsjednik ima minimalne vanjskopolitičke ovlasti.

Obnova odnosa Hrvatske i Rusije koji su dugo bili zapostavljeni i koji trebaju biti utemeljeni na jednakopravnosti i uzajamnom poštovanju, poruka je sa susreta hrvatske predsjednice sa prvim ljudima ruske države.

Ipak, glavna je tema, čini se, bila gospodarska suradnja, jer Rusija plasira Hrvatskoj energente i želi ih još više plasirati, a raste i hrvatski izvoz u Rusiju, ali po bitno manjim stopama.

Afera Agrokor u kojoj dvije ruske državne banke imaju pozicije suprotne pozicijama hrvatske Vlade i izvanredne uprave tek je ovlaš spomenuta, a hrvatska predsjednica kazala je da se ponudila da bude posrednik između Sberbanke i hrvatskih institucija.

Ranije je ponudila da Hrvatska pomogne u popravljanju odnosa Europske unije i Rusije.

"Uspjeh je što su nakon duge stagnacije odnosi obnovljeni", kaže za Radio Slobodna Europa (RSE) politički analitičar prof. dr. Radovan Vukadinović.

Prema Vukadinovićevoj procjeni, sljedeći će mjeseci pokazati hoće li što biti riješeno oko Agrokora, ruskih investicija u Hrvatsku, ali i pitanja političke prirode – je li ruska strana spremna pomiriti se s činjenicom da je Hrvatska članica Europske unije i NATO-a, i da je Hrvatska vojska na ruskoj granici.

"Dakle, radi se o jednoj novoj situaciji za Rusiju a, s druge strane, hoće li hrvatska politika shvatiti da Rusija ima svoje interese u Europi, posebno u središnjoj Europi pa i na Balkanu. I ako dođe do tog uzajamnog razumijevanja situacija, onda bismo mogli govoriti da se uspostavljaju neki bolji odnosi", ocjenjuje Vukadinović.

Bivši hrvatski veleposlanik u Rusiji Božo Kovačević kaže za RSE kako je njegov dojam da Rusija, pritisnuta zapadnim sankcijama, na svaki način želi pronaći nova tržišta, pa je tu i mala Hrvatska postala zanimljiva.

"Visoka protokolarna razina na kojoj je predsjednica primljena nedvojbeno ukazuje na rusku zainteresiranost za intenziviranje suradnje sa Hrvatskom. Činjenica da u obraćanju novinarima ni predsjednik Putin, ni predsjednica Grabar-Kitarović nisu spominjali konkretna otvorena pitanja isto tako ukazuje na spremnost da se pronađu područja za moguću suradnju, neovisno o tome što su otvorena pitanja ozbiljna", riječi su Kovačevića.

• Zaokret hrvatske politike prema Rusiji?

Profesor Vukadinović komentirao je i predsjedničinu ponudu da Hrvatska bude most između Europe i Rusije.

"Mi smo imali tih mostova. Jugoslavija je također pokušavala igrati ulogu mosta. To je dosta nezahvalno, jer mostovi nisu jako čvrste kategorije, dakle, ne traju vječno, a isto tako može se izgraditi i neki drugi most, sa neke druge strane", navodi Radovan Vukadinović.

Hrvatska predsjednica sastala se i s poglavarom Ruske pravoslavne crkve Kirilom, što je za Vukadinovića znak da predsjednica ima i neke šire ambicije.

"Da li se tu radi o nekoj želji za približavanjem crkava, da li se radi o pokušaju da Ruska pravoslavna crkva na neki način pomogne u procesu kanonizacije kardinala Stepinca (Alojzije, op.a.)? Teško je reći, ali ovog trenutka kada ne znamo krajnji rezultat, možemo samo reći da je to nešto što je apsolutno novo i do sada nepoznato u praksi odnosa dviju država", kaže Vukadinović.

Ovo je prvi posjet nekog hrvatskog predsjednika od 2009. godine, a niti radno tijelo – međuvladina komisija – nije se sastajala sedam godina.

Na gospodarskom forumu sudjelovalo je 90 hrvatskih i 245 ruskih tvrtki.

Inače, dan prije predsjedničinog puta u Rusiju, Zagreb je posjetila glavna zamjenica pomoćnika državnog tajnika Sjedinjenih Država Elisabeth Millard.

Primila ju je potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva Martina Dalić. Prema priopćenju, razgovaralo se o gospodarskim odnosima i energetici, a što se tiče suradnje na području enegetike, istaknuta je strateška važnost izgradnje LNG terminala na Krku.

Neki analitičari upozoravaju da je Gazprom sa jednim hrvatskim distributerom potpisao isporuku milijardu kubika plina godišnje na razdoblje od sljedećih deset godina, što bi plasman američkog ili bilo čijeg drugog ukapljenog plina preko terminala na Krku – učinilo suvišnim.