Dostupni linkovi

Neuspjeh zaštite novinara u Hrvatskoj


Hrvatska je na listi Reportera bez granica napredovala za osam mjesta, ilustrativna fotografija
Hrvatska je na listi Reportera bez granica napredovala za osam mjesta, ilustrativna fotografija

Iako je medijska scena u Hrvatskoj postala raznolika i dinamična, Vlada ne uspijeva zaštititi novinare od pokušaja da ih se ušutka pravnim sredstvima, i od pritisaka organiziranog kriminala, pogotovo na lokalnoj razini, upozorava se u izvještaju Reportera bez granica o slobodi medija.

Dapače, i same vlasti predstavljaju prijetnju slobodi medija, tvrdi se u izvještaju, ilustrirajući to nastavkom miješanja izvršnih vlasti u upravljanje Hrvatskom radio-televizijom koja je javni servis.

Unatoč svim ovim primjedbama, Hrvatska je 48. mjestu od 180 zemalja obuhvaćenih Svjetskim indeksom medijskih sloboda za 2022., što predstavlja napredak u odnosu na godinu ranije kad je bila na 56. mjestu.

Dežulović: Nismo se mi popravili nego su se drugi pogoršali

Prvi komentar o ovom izvještaju za Radio Slobodna Europa (RSE) dao je novinar Boris Dežulović koji već preko tri decenije svojim tekstovima, prvo u “Feral Tribuneu”, a onda i u drugim brojnim medijima u Hrvatskoj i susjedstvu, proširuje granice slobode.

“Činjenica da se Hrvatska popela na ljestvici Svjetskog indeksa medijskih sloboda objašnjiva je po prilici kao veličanstveni uspjeh (nogometnog kluba op.a.) Hajduk, koji se sa četvrtog mjesta na ljestvici popeo na drugo, zahvaljujući samo kiksevima Rijeke i Osijeka. Nismo se mi ništa popravili nego su se drugi pogoršali”, ocjenjuje Dežulović.

Također, izvještaj upozorava da su tužbe protiv novinara i medija za financijsku naknadu štete, kojih je u prošloj godini Hrvatsko novinarsko društvo zabilježilo 951, i dalje “pošast”.

Položaj novinara u Hrvatskoj je negdje između Državnog odvjetništva i Općinskog suda u Zagrebu, pa što stignemo napisati na putu: Boris Dežulović
Položaj novinara u Hrvatskoj je negdje između Državnog odvjetništva i Općinskog suda u Zagrebu, pa što stignemo napisati na putu: Boris Dežulović

Dežulović je jedan od novinara koje se često tuži. Upravo je aktivistica iz udruge “U ime obitelji” Željka Markić izgubila jedan spor protiv njega, i morati će mu platiti 1.000 eura sudskih troškova, a sudovi su, kaže Dežulović, bitan dio života hrvatskih novinara.

“Evo moj primjer: ja trenutno na Svjetski dan slobode medija iz Piska u Dalmaciji, gdje živim, putujem u Zagreb na dodjelu nagrada Hrvatskog novinarskog društva, jer sam jedan od nominiranih. Neki dan sam bio na Državnom odvjetništvu povodom tužbe zbog prijetnji smrću koje primam, a sutra imam novi rendes-vouz sa odvjetnicima gospođe Željke Markić - još dva ročišta, u devet ujutro i u podne. Eto, to je otprilike položaj novinara u Hrvatskoj - negdje između Državnog odvjetništva i Općinskog suda u Zagrebu, pa što stignemo napisati na putu”, opisuje Dežulović.

Podsjećanje na ubijene kolege u Ukrajini

Hrvatska najbolje stoji po pitanju pravnih indikatora – na 38. mjestu, a najgore po pitanju društvenih indikatora, gdje je na 64. mjestu.

Izvještaj upozorava da je kleveta i dalje kazneno djelo, usprkos zahtjevima za njenu dekriminalizaciju. Novinari su i dalje izloženi fizičkim napadima i zastrašivanju, pogotovo kada izvještavaju sa javnih prosvjeda, kao što su bili oni antivakserski u Zagrebu.

Hrvatsko novinarsko društvo i Sindikat novinara Hrvatske ove su godine Svjetski dan slobode medija obilježili prisjetivši se 22 ukrajinskih kolega ubijenih u manje od tri mjeseca ruske agresije na Ukrajinu.

Na prosvjedu su pročitani ulomci iz Deklaracije za Ukrajinu iz Perugie u kojoj stoji kako je ruska invazija na Ukrajinu još jednom naglasila suštinsku ulogu neovisnog, etičnog novinarstva, koje informira građane i pomaže im u donošenju životno važnih odluka te koje poziva moćnike na odgovornost.

U Deklaraciji se navodi kako moraju prestati online-napadi na novinarske organizacije i novinare te se najoštrije osuđuju ruski napadi na slobodu medija i slobodu govora u Ukrajini. Izražava se solidarnost za svim novinarima i neovisnim medijima koji prate rusku agresiju na Ukrajinu.

Upravo na 3. svibnja tjednik “Nacional” objavio je priču o kolegi iz “Večernjeg lista” Hassanu Haidaru Diabu, koji je krajem travnja zbog pisanja o čečenskom vođi Ramzanu Kadirovu koji sa svojim pristašama ratuje na ruskoj strani u Ukrajini, dobio ozbiljne prijetnje.

“Zvao me savjetnik za medije u veleposlanstvu Matvej Sidorov prenoseći mi poruku političkog tajnika veleposlanstva Sergeja Trofimova kako će moji tekstovi biti prevedeni i dostavljeni Kadirovu – osobno u ruke. Na moje pitanje je li to direktna prijetnja, Sidorov je odgovorio da on samo prenosi poruku koju ja mogu protumačiti kako hoću”, prenio je Diab novinarima dijalog sa ruskim diplomatom koji je na poduljem popisu onih koje su hrvatske vlasti protjerale iz zemlje.

“Imperativ demokratskog društva je osigurati novinarima uvjete za neometan, siguran i profesionalan rad”, poručio je povodom Svjetskog dana slobode medija hrvatski premijer Andrej Plenković na svom Twitter profilu. “Čestitam svim novinarkama, novinarima i medijskim djelatnicima Svjetski dan slobode medija!”, zaključio je premijer.

Kako su plasirane ostale zemlje regije?

Indeks obuhvaća ukupno 180 država. Od susjednih država, Slovenija i Bosna i Hercegovina prilično su nazadovale na ovogodišnjoj listi indeksa medijskih sloboda Reportera bez granica, crnogorski napredak je gotovo senzacionalan – za četrdesetak mjesta, a na listi se za 14 mjesta uspela i Srbija.

Slovenija je na listi pala za 18. mjesta, sa 36. na 54., i tako se smjestila iza Hrvatske. To je najlošiji plasman Slovenije otkako RSF objavljuje indeks medijskih sloboda.

Slovensko novinarsko društvo (DNS) smatra da je to novi dokaz srozavanja novinarskih standarda u zemlji, za što odgovornim drži posebno vladu Janeza Janše u odlasku, odnosno njene pritiske na novinare i redakcije.

Na listi je pala i Bosna i Hercegovina, s lanjskog 58. mjesta na ovogodišnje 67. Ondje mediji posebno loše stoje po ekonomskim indikatorima, na 101. su mjestu, dok su po zakonodavnom okviru na relativno dobrom 35. mjestu.

Razloga za zadovoljstvo mogu imati u Crnoj Gori koja je s katastrofalnog prošlogodišnjeg 104. mjesta skočila na 63., uglavnom zato jer je broj napada na novinare ove godine bio znatno manji. Srbija se, pak, s 93. mjesta popela na 79.

Još dvije Hrvatskoj susjedne zemlje članice EU-a lošije su plasirane od nje. Italija je s 41. pala na 58. mjesto, a Mađarska se nalazi na 85., što je doduše za sedam mjesta bolje nego 2021. Inače, uvjerljivo najlošija zemlja EU-a po indeksu slobode medija je Grčka na 108. mjestu, ispred Bugarske koja je 92. Prve po medijskim slobodama u ovoj godini su tri skandinavske zemlje – Norveška, Danska i Švedska.

XS
SM
MD
LG