Dostupni linkovi

Predsjedničko 'Tako mi Bog pomogao' (ne) ugrožava sekularnost


Dvadeset i pet godina se koristi fraza „tako mi Bog pomogao“ u predsjedničkoj prisezi. Foto: Inauguracija Kolinde Grabar Kitarović, veljača 2015.

Ustavni sud Hrvatske ocijenio je da fraza „tako mi Bog pomogao“ u tekstu predsjedničke prisege ne ugrožava osjećaje ateista i agnostika i ne ugrožava sekularni karakter države, odbacujući zahtjeve za ocjenom ustavnosti koje su podnijela trojica građana.

Ta fraza u predsjedničkoj prisezi izravno je suprotna ustavnom principu odvojenosti države od vjere, upozorava dvoje ustavnih sudaca koji su dali izdvojena mišljenja.

Dvadeset i pet godina otkako se koristi i osam godina nakon što je pokrenut postupak ocjene ustavnosti, Ustavni sud Republike Hrvatske presudio je da fraza „tako mi Bog pomogao“ u predsjedničkoj prisezi na vjernost Ustavu nije čin vjerskog uvjerenja.

Dakle, odbačene su teze trojice podnositelja zahtjeva za ocjenom ustavnostite odredbe Zakona o izboru predsjednika Republike Hrvatske da je na taj način narušena sekularnost države i odvojenost države od vjerskih zajednica, kao i pravo na privatnost bilo nevjernika, bilo vjernika, jer se obavezom predsjednika da zazove „Božju pomoć“ krši njegovo ili njezino pravo da svoje vjerske nazore zadrži u intimnoj sferi kao privatnu stvar.

Tu je frazu prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman samoinicijativno uključio u tekst prisege 1992. godine, 1997. je ona unesena i u zakon, i otada ju je dvaput izgovorio Stipe Mesić, a po jednom Ivo Josipović i Kolinda Grabar Kitarović.

Kada je Ivo Josipović, koji se javno deklarira kao agnostik, 2010.godine davao prisegu u kojoj zaziva „Božju pomoć“, kazao je kako s tim nema problema, jer takvu prisegu smatra „izrazom katoličke tradicije u Hrvatskoj koju baštinimo svi bez obzira na to jesmo li katolici ili nismo.”

Iako nisam vjernik dao sam tu prisegu: Ivo Josipović
Iako nisam vjernik dao sam tu prisegu: Ivo Josipović

U izjavi za Radio Slobodna Europa on ne odstupa od te pozicije:

“Iako nisam vjernik dao sam tu prisegu, jer sam smatrao da je to dio nekakve tradicije koju ovo društvo ima. Ja ne mislim da je ona protuustavna, ali mislim da bi bilo protuustavno siliti nekoga da daje takvu izjavu. Da sam ja ustavni sudac, još bih dodao da bi - ako bi netko od izabranih predsjednika smatrao da to vrijeđa njegova uvjerenja - pozivanjem na slobodu savjesti i vjere mogao dati prisegu bez toga.”

Dvoje ustavnih sudaca nije se složilo sa većinskim mišljenjem svojih sedmero kolega, naglašavajući kako smatraju da je “činiti obavljanje javne dužnosti ovisnim na bilo koji način o djelovanju iz područja vjere izravno suprotnoustavnom principu odvojenosti države od vjere.“

Takvom njihovom stavu pridružuje se u izjavi za RSE i Alan Sorić iz udruge za zaštitu prava ireligioznih osoba i promicanje ireligioznog poimanja svijeta Protagora.

„Osim toga, čini mi se prilično očito i da je ovakav stav Ustavnog suda u opreci sastavom Europskog suda za ljudska prava koji je u predmetu 'Grzelak protiv Poljske' procijenio da sadržaj javnih isprava i javnih očitovanja mora biti neutralan u smislu da se od bilo koje osobe ne može tražiti da javno očituje svoja vjerska opredjeljenja. Primjenjujući istu logiku, isto bi trebalo važiti i za našu predsjedničku prisegu“, kaže Sorić.

Najoštrija je u ocjeni u izjavi za naš program bila potpredsjednica izvanparlamentarne Nove ljevice i gradska vijećnica u Zagrebu Rada Borić:

„Mislim da se time ne samo narušava sekularnost Republike Hrvatske garantirana Ustavom, već da se vjerojatno može očekivati i da će se ustavna odredba o sekularnom karakteru države maknuti iz Ustava.“

Kako je Hrvatski sabor jednom mijenjao zakon, ubacujući „Božju pomoć“ u tekst prisege, tako ga može mijenjati i drugi puta - mičući „Božju pomoć“ iz teksta prisege, kazali su nam u oporbenoj Socijaldemokratskoj partiji.

Inače, Ustavni sud je tu odluku donio još pred dva mjeseca, a o njoj je središnje glasilo Katoličke crkve u Hrvatskoj tjednik „Glas Koncila“ opširno izvijestilo još pred gotovo dva tjedna, ali dok vijest nije objavljena na portalu jednih dnevnih novina - nitko je nije zamijetio.

  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG