Dostupni linkovi

Hrvatska istražuje optužbe za ratne zločine protiv generala Zlatana Mije Jelića


Prizor iz ratnog Mostara. Bošnjaci sjede na ulici kako bi spriječili da UN-ov konvoj napusti grad, u strahu da će bosanski Hrvati nastaviti s bombardiranjem grada, 26. kolovoza 1993.

Hrvatska je preuzela progon i pokrenulo istragu protiv Zlatana Mije Jelića za ratne zločine počinjene nad Bošnjacima u Mostaru 1993. godine, potvrdilo je Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu na upit Radija Slobodna Europa (RSE).

Kako se navodi u priopćenju objavljenom na njihovoj web stranici, "Županijsko državno odvjetništvo (ŽDO) u Zagrebu je, postupajući po zamolnici za preuzimanje kaznenog progona Suda Bosne i Hercegovine u Sarajevu, preuzelo kazneni progon protiv hrvatskog državljanina (1970.) protiv kojeg je Tužiteljstvo-Tužilaštvo Bosne i Hercegovine podiglo optužnicu zbog kaznenog djela zločina protiv čovječnosti".

Također, odmah nakon toga, ŽDO Zagreb je, stoji dalje u priopćenju, donijelo rješenje o provođenju istrage zbog postojanja osnovane sumnje da je počinio krivična djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva.

Državno odvjetništvo Republike Hrvatske (DORH) sredinom ožujka ove godine primilo je bosanskohercegovačku optužnicu protiv generala nekadašnjeg Hrvatskog vijeća odbrane (HVO), snage bosanskih Hrvata tokom rata u prvoj polovici devedesetih, Zlatana Mije Jelića za ratne zločine počinjene 1993. u Mostaru.

Sredinom srpnja 2020. DORH je obavijestio hrvatsko Ministarstvo pravosuđa, a ono tu obavijest proslijedilo u BiH, da je predmet dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu.

Nakon što su u ŽDO Zagreb proučili predmet i primjerili ga hrvatskom zakonodavstvu, preuzeli su progon i pokrenuli istragu protiv Jelića.

Tko je Zlatan Miho Jelić?

Zlatan Mijo Jelić bio je general HVO-a i Hrvatske Vojske (HV), koji je u BiH optužen za ubojstvo i ranjavanje najmanje 40 ratnih zarobljenika za vrijeme sukoba u Mostaru 1993. godine.

Također, prema optužnici, Jelić je kao general vojne policije HVO bio direktno nadležan za upravljanje zloglasnim logorom Heliodrom u Mostaru, u kojem je bilo zatvoreno oko 200 zarobljenika. On je zajedno s cijelom obitelji otišao iz BiH u Hrvatsku dan prije podizanja optužnice 2015. godine, a hrvatsko državljanstvo štitilo ga je od izručenja.

Poslije rata je postao zapovjednik Prvog hrvatskog gardijskog zbora Vojske Federacije BiH. Zbog pozivanja hrvatske komponente Vojske FBiH na samoraspuštanje i pristupanje "hrvatskoj samoupravi", zapovjedništvo SFOR-a smijenilo ga je sa te dužnosti.

Preuzeo odlikovanje od Milanovića

On je iznova došao u središte pozornosti na obljetnici "Oluje" ovog kolovoza u Kninu, gdje se obilježava vraćanje pod hrvatsku kontrolu teritorija koje su od 1991. do 1995. bile okupirane od srpskih snaga.

Tada je preuzeo visoko odlikovanje kojim je hrvatski predsjednik Zoran Milanović odlikovao Specijalnu jedinicu MUP-a, Hrvatske Republike Herceg-Bosne (HRHB), samoproglašene 1993., za zasluge u akciji "Oluja".

To je izazvalo negativne reakcije službenog Sarajeva, a u Hrvatskoj upozorenja da bi u takvim situacijama u najmanju ruku trebalo izbjegavati pojavljivanje osoba optuženih za ratne zločine.

Je li ovo prvi slučaj?

"Bilo je nekih suđenja pripadnicima HVO-a za ratne zločine nad Bošnjacima u Bosni i Hercegovini 1993. godine, ali, koliko se ja sjećam, još nijedan na tako visokoj zapovjednoj razini", podsjeća u izjavi za RSE novinar iz Zagreba Boris Pavelić.

"Zlatan Mijo Jelić je general, zapovijedao je HVO-om u Mostaru, i presuda Haškog suda i drugi dokumenti u predmetu protiv šestorice vojnih i političkih zapovjednika samoproglašene 'Herceg-Bosne' relativno se ekstenzivno bave ulogom Zlatana Mije Jelića u Mostaru 1993. godine", navodi Pavelić.

Novinar "Večernjeg lista" i dobar poznavatelj tematike Denis Romac je u izjavi za RSE generalno skeptičan oko suđenja za ratne zločine na hrvatskim sudovima.

"Postoji ozbiljna i opravdana bojazan da počinitelji ratnih zločina, osobito na najvišim zapovjednim razinama, neće biti kažnjeni za svoje zločine", kaže Romac.

"Počinitelje ratnih zločina je u Hrvatskoj sve teže procesuirati. To se odnosi kako na počinitelje iz Hrvatske, tako na počinitelje iz BiH, jer suđenja za ratne zločine potvrđuju da je u mnogim slučajevima istraga provedena nekvalitetno i nepravovremeno, a kao što znamo kvaliteta dokaznog materijala se s vremenom smanjuje. Također, unatoč brojnim procesima, u Hrvatskoj nije stvoreno pogodno ozračje za održavanje takvih suđenja, osobito kada je riječ o procesuiranju zločina počinjenih na 'vlastitoj' strani", upozorava Romac.

Hrvatska preuzela 11 optužnica od BiH

Prema podacima DORH-a iz kolovoza, Hrvatska je do sada preuzela 11 optužnica od tužiteljstva Bosne i Hercegovine jer su optuženi pobjegli u Hrvatsku.

Sudska praksa bilježi postupke na hrvatskim sudovima protiv pripadnika HVO-a zbog ratnih zločina nad Bošnjacima, sa različitim ishodima.

Navedimo neke:

  • Dvojica bivših pripadnika Sigurnosno-informativne službe (SIS) HVO-a Marinko Marić i Željko Rodin, koji su se kasnije odselili u Split, osuđeni su 5. ožujka 2020. godine na splitskom Županijskom sudu na četiri i po godine, odnosno na 3 godine i deset mjeseci zatvora zbog ratnih zločina nad tridesetak bošnjačkih civila protupravno zatvorenih u logorima Gabela, Silos i Dretelj. Jedan od njih, Enver Šabanović, od premlaćivanje je i umro;
  • Bivši pripadnik Kažnjeničke bojne HVO Ivan Hrkač oslobođen je 2017. godine na hrvatskom sudu optužbi za zlostavljanje 50 bošnjačkih civila i 35 zarobljenih pripadnika Armije BiH;
  • Albertu Topiću je za deveterostruko ubojstvo bošnjačkih civila potvrđena 15-godišnja kazna zatvora za obično teško ubojstvo, a ne za ratni zločin, kako je suđen u BiH, ali on je i dalje u bijegu;
  • Ante Slišković i Tomislav Vlajić bili su početkom 2000. godine uhićeni u Zadru zbog sumnje da su pripremili ratni zločin u Ahmićima, kada su pripadnici HVO-a ubili 116 bošnjačkih civila i pripadnika Armije BiH. Oni su se od kraja rata u BiH do uhićenja skrivali u Hrvatskoj pod lažnim imenima. Istraga je trajala petnaestak godina, nakon čega su oslobođeni svake sumnje.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG