Dostupni linkovi

Hrvatska između čuvanja sjećanja na holokaust i revizionizma


Spomen ploča sa ustaškim pozdravom koja je bila postavljena nedaleko od mesta nekadašnjeg logora u Jasenovcu, da bi potom bila izmještena u desetak kilometara sjevernije u mesto Novska.

U Hrvatskoj se, što se tiče povijesnog revizionizma situacija možda u nekim aspektima i u nekoj mjeri promijenila na bolje, ali to je još daleko od dobroga, ocijenio je za Radio Slobodna Europa (RSE) Ivo Goldstein, sveučilišni profesor povijesti, autor više knjiga o stradanjima Židova za vrijeme kvislinške Nezavisne države Hrvatske (NDH).

Goldstein je i član dvanaestočlanog hrvatskog izaslanstva u Međunarodnom savezu za sjećanje na holokaust (IHRA) koji okuplja 34 zemlje svijeta i čiji će rad Hrvatska koordinirati 2023. godine.

Odluka o predsjedanju Hrvatske donesena je jednoglasno u petak (4. prosinca) na zasjedanju ove međuvladine koordinacije, ovoga puta pod njemačkim predsjedanjem. Hrvatska se, predstavljajući svoju nominaciju - pohvalila svojom predanošću kontinuiranoj borbi protiv antisemitizma i protiv negiranja i iskrivljavanja holokausta.

Goldstein kaže kako bi u hrvatskim prilikama definicija povijesnog revizionizma trebala biti – negiranje zločinačkog karaktera NDH i negiranje činjenice da je poznato tko je u Drugom svjetskom ratu bio na pravoj, a tko na krivoj strani.

'Umanjivanje ustaškog genocida, a to se sustavno radi, je isto tako antisemitizam. Moramo na žalost stvari nazvati pravim imenom', zaključuje Ivo Goldstein (na fotografiji Jasenovac).
'Umanjivanje ustaškog genocida, a to se sustavno radi, je isto tako antisemitizam. Moramo na žalost stvari nazvati pravim imenom', zaključuje Ivo Goldstein (na fotografiji Jasenovac).

“Međutim, to u dobrom dijelu hrvatske javnosti, pogotovo u zadnjih tridesetak godina, a onda i u zadnjih pet-šest godina otkako je taj povijesni revizionizam imao drugi val, više nije jasno. Dakle, problemi ostaju. Ja bih volio vidjeti da se stanje uistinu mijenja na bolje. Jedan od dobrih pokazatelja bila bi zabrana korištenja 'Za dom spremni'. To je bitno, ali to nije sve”, naglašava naš sugovornik.

Podsjetimo, nedavno je izraelski veleposlanik u Hrvatskoj Ilan Mor sugerirao vlastima da se iskoristi aktualna pozitivna klima u Hrvatskoj kako bi se trajno zabranilo javno korištenje ustaškog pozdrava. Civilna scena, manjine i antifašisti su inicijativu podržali, ali vlasti se nisu očitovale.

Goldsteinu je drago što je Hrvatska dobila predsjedanje IHRA-om za dvije godine, ali...

“Ali trebam upozoriti na činjenicu da IHRA posebno kaže da je antisemitizam isto tako osporavanje činjenica, razmjera, mehanizama ili organiziranosti genocida nad židovskim narodom kojeg su počinili nacionalsocijalistička Njemačka i njezini saveznici tijekom Drugog svjetskog rata. Drugim riječima, prevedeno u hrvatsku realnost, umanjivanje ustaškog genocida, a to se sustavno radi, je isto tako antisemitizam. Moramo na žalost stvari nazvati pravim imenom”, zaključuje Ivo Goldstein.

Spomenik kojem se protive Židovi

Istovremeno, u ponedjeljak (7. prosinca) je na zagrebačkom Glavnom kolodvoru započela izgradnja spomenika Židovima stradalim u holokaustu, “s posebnim pijetetom prema Židovima stradalim za NDH”, kako je kazao gradonačelnik Milan Bandić nakon obilaska lokacije budućeg spomenika.

“Točno na ovome mjestu u kolovozu 1942. deportirano je 800 zagrebačkih Židova u Auschwitz”, kazao je i dodao kako je spomenik “iskaz moralnog duga Zagreba i Hrvatske prema sugrađanima stradalim ne samo tijekom holokausta nego i za Nezavisne Države Hrvatske“.

Za predsjednika nevladine udruge Antifašistička liga Zorana Pusića i izgradnja tog spomenika, kojem se protive Židovi i u Hrvatskoj i u svijetu, jer tvrde da nije jasno naglašena uloga ustaškog režima u tim zločinima, ilustracija je povijesnog revizionizma.

“To je valjda jedini spomenik žrtvama holokausta na svijetu protiv kojeg su i židovska zajednica u Hrvatskoj i Svjetski židovski kongres izrazili neslaganje, jer se čini da se takav spomenik podiže da bi se žrtve nacizma, ali i ustaštva, prikazalo kao žrtve samo nacizma. Mi znamo da to nije istina”, kaže Pusić za RSE.

Za predsjednika nevladine udruge Antifašistička liga Zorana Pusića (na fotografiji) i izgradnja tog spomenika, kojem se protive Židovi i u Hrvatskoj i u svijetu, jer tvrde da nije jasno naglašena uloga ustaškog režima u tim zločinima, ilustracija je povijesnog revizionizma.
Za predsjednika nevladine udruge Antifašistička liga Zorana Pusića (na fotografiji) i izgradnja tog spomenika, kojem se protive Židovi i u Hrvatskoj i u svijetu, jer tvrde da nije jasno naglašena uloga ustaškog režima u tim zločinima, ilustracija je povijesnog revizionizma.

Tko je krivac?

Pusić i dalje vladi premijera Andreja Plenkovića zamjera nevoljkost da donese odluku da ustaški pozdrav makne iz hrvatskoj javnog prostora.

Zbog takvog Plenkovićevog stava Antifašistička liga je i ovog proljeća bojkotirala državnu komemoraciju u Jasenovcu, dok su predstavnici srpske i židovske manjine i hrvatskih antifašista obustavili višegodišnji bojkot i položili vijence zajedno sa državnim vrhom.

Takav duh ustaštva, na žalost, postoji sve ove godine zbog toga što nijedna vlada nije imala snage definitivno se s time obračunati, konstatira Pusić.

"HDZ-ove vlade zbog toga što su smatrale da dio njihovih potencijalnih birača tome naginje, a socijaldemokratske vlade zbog kunktatorstva i kukavičluka da se s time uhvate u koštac”, zaključuje predsjednik Antifašističke lige.

Hrvatska je članica IHRA-e od 2005. godine, i podržala je donošenje svih njenih pravno neobavezujućih radnih definicija koje se odnose na negiranje i iskrivljavanje činjenica o holokaustu, antisemitizam te rasizam protiv Roma, izvijestili su uz vijest o hrvatskom predsjedanju iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova. Također dodaju da je Hrvatska prva od država članica prevela i objavila IHRA-ine Preporuke o učenju i podučavanju o holokaustu na vlastiti jezik, i predstavila ih na nacionalnoj razini.

IHRA je međuvladino tijelo osnovano 1998. godine radi jačanja i promicanja edukacije, sjećanja i istraživanja o holokaustu. Sada u članstvu ima 34 države.

Njezin rad odvija se u ekspertnim radnim grupama – za obrazovanje, za muzeje i spomenike i u akademskoj radnoj grupi, u kojoj je i profesor Goldstein. Dvaput godišnje se u organizaciji države predsjedateljice održavaju i plenarna zasjedanja.

Iz Ministarstva ističu kako su najvažniji rezultati aktualnog njemačkog predsjedanja su prihvaćanje izjave kojom se osuđuje rehabilitacija pojedinaca koji su podupirali počinjenje zločina holokausta u državama članicama IHRA-e, i usvajanje pravno neobvezujuće radne definicije „antiromskog rasizma/diskriminacije protiv Roma.

Radu IHRA-e pomaže Stalni ured sa sjedištem u Berlinu.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG