Hrvatska policija okrunila je ovogodišnju borbu s kriminalitetom droga zapljenom 95 kg kokaina zakopanom u dvorištu nedaleko od Zagreba. Međutim, poznavatelji prilika upozoravaju da, usprkos ovoj značajnoj zapljeni, kokaina neće uzmanjkati, odnosno da je najvažnije pratiti trag novca.
Voditelj Službe kriminaliteta droga u hrvatskom Ministarstvu unutarnjih poslova (MUP) Dražen Rastović rekao je novinarima da policija svake godine ima sve više problema s problematikom zlouporabe i kriminaliteta droga.
"U prvih 11 mjeseci 2022. godine zaplijenili smo velike količine svih vrsta droga – preko 22 kg heroina i oko 350 kilograma kokaina", istakao je Rastović.
Zaplijenjeno je i nešto više od tonu marihuane, više od 1,73 milijuna tableta s popisa droga, više od 10.500 stabljika marihuane i velike količine kemijskih droga.
Ranije su kod osobe, koja se povezuje s "ulovom" 95 kilograma zakopanog kokaina, 57-godišnjeg državljanina Sjeverne Makedonije, pronađena 24 kg kokaina, pa je kod njega ukupno "palo" 119 kilograma te droge.
U ovom slučaju, policija je izvijestila kako je početkom studenoga ova osoba osumnjičena da je u zločinačko udruženje povezala 26-godišnjeg državljanina Sjeverne Makedonije, 47-godišnju državljanku Sjeverne Makedonije i Bugarske i 32-godišnju hrvatsku državljanku radi nabave, skladištenja, prevoženja i preprodaje kokaina.
Prema tvrdnjama policije, 57-godišnjak je nabavljao i skladištio kokain, dok su ga osumnjičenice obavještavale o svim aktivnostima i pojavama koje bi mogle ugroziti transport i prodaju kokaina.
Uz to, dvije osumnjičenice su prevozile 57-godišnjaka i 26-godišnjaka, koji je bio zadužen za prihvat, čuvanje i distribuciju droge.
Svako-malo zapljena, ali droge ne manjka
Umirovljeni kriminalist, novinar dnevnog lista "24 sata" i koautor knjige "Hrvatska u kokainskom ruletu smrti" Hajrudin Merdanović za Radio Slobodna Europa (RSE) kaže kako droge, usprkos zapljenama, na ulicama ne manjka.
"Zaplijeni se na primjer ovih 95 kilograma i – OK – to će se maknuti s tržišta. Ali to se ne vidi, jer će kokain i dalje biti prisutan danas na cesti. U svakoj ulici, u svakom gradu, u svakom kafiću – kao što ga je bilo jučer ili prekjučer i kao što će ga biti sutra", kaže dugogodišnji kriminalist.
Objašnjenje je u visokim profitima koji privlače ljude u tu vrstu kriminala, iste ljude kojima ništa ne znače uništene egzistencije, životi i obitelji onih koji postanu ovisnici.
Merdanović je kratko ocijenio uspješnost u ratu s kriminalitetom droge.
"Uzmimo kokain ili heroin – da li je on dostupan na ulici? Ako je dostupan, znači – nešto ne valja", lapidaran je Merdanović.
U Istri zaplijenjeno svega 37,5 grama kokaina
Policija je angažirana u ratu protiv droge i međudržavna policijska suradnja je dobra, ali očito ne onoliko dobra koliko prekogranična suradnja kriminala, kaže Merdanović.
Međutim, priznaje da mu nije jasno kako se može pozitivno ocijeniti rad policije na tom planu, kada ima policijskih uprava koje u prošloj godini nisu zaplijenile ni gram kokaina.
Takva je situacija u Požeško-slavonskoj i Virovitičko-podravskoj policijskoj upravi.
U Vukovarsko-srijemskoj, Osječko-baranjskoj i Sisačko-moslavačkoj policijskoj upravi su njihovi policajci, specijalizirani za kriminalitet droga, zaplijenili u prošloj godini između deset i 15 grama, dok je u Policijskoj upravi istarskoj u cijeloj prošloj godini zaplijenjeno svega 37 i po grama.
To je, navodi kaže Merdanović, malo više od "potrošnje" jednog kafića preko jednog vikenda.
"Imate, recimo, situacije na granici: dolaze vam Holanđani, po izgledu su mladi, i policija pita – imaju li nešto. Oni će odmah reći da imaju i takvih ne znam koliko skupi se u jednu takvu količinu.
Statistika može zavarati i tako dugo dok sustav robuje statistici i gdje se netko može pravdati i reći da je stanje zadovoljavajuće, a ne analizira se težina same problematike, tako dugo će postojati ovaj problem", upozorava Merdanović.
Važno pratiti trag novca
Ali kad policija lovi ulične dilere, ne smije se zaboraviti da problem neće biti riješen dok ne "padnu" veliki gazde i organizatori proizvodnje, krijumčarenja i dilanja droge.
I kod jednih i kod drugih važno je pratiti trag novca.
"Zateknete čovjeka, on ima drogu kod sebe, i vi imate nešto konkretno. Ono što ne zateknete, toga nema, to ne ulazi u statistiku. Droga definitivno ne ostavlja iza sebe nikakav trag, ali zarada ostavlja.
Zarada svih tih dilera negdje će se vidjeti, i dok se sustav ne uhvati u koštac s tim velikim stvarima, mislim da neće biti nekog napretka", kaže novinar Hajrudin Merdanović.
U 2021. manje kaznenih djela u kriminalitetu droga nego godinu ranije
Prema Izvješću o radu policije u 2021. što ga je MUP ove godine uputio Saboru, u 2021. prijavljeno je ukupno 2.324 kaznenih djela iz područja kriminaliteta droga, što predstavlja pad od 11,8 posto u odnosu na 2020. godinu kada ih je prijavljeno 2.636.
U 2021. godini bilježi se pad prijavljivanja kaznenih djela kriminaliteta droga povezanih sa zločinačkim udruženjima (članak 328. i 329. Kaznenog zakona).
Tako je u 2021. godini prijavljeno 25 kaznenih djela iz članka 328. i 329. u vezi s člancima 190. i 191. (tri kaznena djela iz članka 328. i 22 kaznena djela iz članka 329.) dok ih je u 2020. godini prijavljeno 59.
Stanje relativno stabilno
Stanje i kretanje problematike droga u Republici Hrvatskoj ocjenjuje se u Izvješću "kao i u prethodnim godinama - relativno stabilno, ali sa zabrinjavajućim trendovima.
"Ne bilježimo ‘epidemije’ ovisnosti o drogama, osim rastućeg uzgoja konoplje tipa droga marihuana nema značajnije proizvodnje droga, nisu uspostavljene ’otvorene narko scene’, a ilegalne droge u Republici Hrvatskoj se još uvijek prodaju prikriveno.
Prisutan je trend da sve veći broj osoba troši tj. posjeduje manje količine droga namijenjene za osobnu uporabu, što s općom relativizacijom trošenja droga kroz dulje razdoblje može negativno utjecati na opće stanje sigurnosti", ocjenjuju u hrvatskom MUP-u.
Facebook Forum