Dostupni linkovi

Zagreb: Marihuana radnim danima, kokain vikendima


Zagreb je po prosječnoj potrošnji marihuane radnim danom prvi među osamdesetak europskih gradova (ilustrativna fotografija)

Policija dobro radi svoj posao, ali droge su sve dostupnije, a životni standard sve viši, komentira struka rezultate upravo objavljene analize otpadnih voda koja se provodi u osamdesetak europskih gradova.

Analiza je pokazala da se u otpadnim vodama Zagreba osjetno povećala prisutnost tragova droga, pogotovo kokaina i stimulansa. Količina tragova kokaina u zagrebačkim otpadnim vodama se od 2018. do 2020. godine više nego udvostručila.

Zagreb je po prosječnoj potrošnji marihuane radnim danom prvi među osamdesetak europskih gradova, a tragova amfetamina je više nego šesterostruko više.

Na zagrebačkom tržištu odnedavno je prisutan i metamfetamin, a za 15 posto je porasla i prisutnost Ectasyja, pokazuje najnovije istraživanje Europskog centra za monitoring droga i ovisnosti.

Iako je hrvatska policija unazad nekoliko mjeseci imala tri velike zapljene kokaina, a redovito pronalazi i druge vrste droga namijenjenih domaćem i stranom tržištu, droge je očito sve više.

Vikend zabave

Predstojnik Klinike za dualne poremećaje zagrebačke Psihijatrijske bolnice Vrapče dr. Ivan Čelić u izjavi za Radio Slobodna Europa (RSE) kaže kako je efikasnost hrvatske policije u zapljenama vrlo dobrih 20, možda čak i 30 posto, ali da to očito nije dovoljno.

“To znači da je naše tržište jednostavno preplavljeno, što se može dijelom povezati i sa 'balkanskom rutom' (droge) koja prolazi kroz naše prostore. Ova situacija je vrlo loša. Mi iz godine u godinu - što se vidi po analizi otpadnih voda - bilježimo sve veći porast konzumacije i kokaina, i speeda, i marihuane”, kaže Čelić.

Otkud toliki porast potrošnje kokaina u Zagrebu?

“To je postao jedan uobičajeni način zabave mladih vikendima, gdje uz čašicu alkohola ide i 'lajna bijeloga'. Zbog dostupnosti i zbog poboljšanja životnog standarda u proteklim godinama, pogotovo od ulaska Hrvatske u Europsku uniju to više nije ekskluzivna droga za 'zlatnu mladež', već je mnogo proširenija”, kaže naš sugovornik.

Klinika je osjetila pojačani pritisak zbog pandemije, kaže Čelić.

Mi iz godine u godinu  - što se vidi po analizi otpadnih voda - bilježimo sve veći porast  konzumacije i kokaina, i speeda, i marihuane, kaže predstojnik Klinike za dualne poremećaje zagrebačke Psihijatrijske bolnice Vrapče dr. Ivan Čelić

“Kada su epidemiološke mjere popustile nakon prvog vala i lockdowna, kao da je tih nekoliko mjeseci nadomješteno, jer kada vi uzimate stimulanse, to je droga za druženje. Mi smo imali za 30 posto povećan broj bolničkih zahtjeva za kanabinoide i za stimulanse. To su podaci za kraj osmog mjeseca, deveti i deseti mjesec prošle godine”, kaže ekspert za ovisnosti.

Veliki krug konzumenata

Zagreb i Hrvatska postali su veliko i zanimljivo tržište, što pokazuju i nanovije zapljene kokaina, kaže za RS dugogodišnji novinar “crne kronike” Dušan Miljuš iz “Jutarnjeg lista”.

“Pošiljke koje su zaplijenjene u Opuzenu i Pločama bile su dijelom namijenjene i zagrebačkom tržištu. Dakle postoji jedan veliki krug konzumenata. Vjerojatno ima od srednjoškolaca, poslovnih ljudi, političara, osoba poznatih u javnosti, športaša, biznismena, da ne nabrajam dalje”, kaže dobar poznavatelj krim-miljea Miljuš.

Policija može mnogo u borbi protiv ilegalnog tržišta droga, ali ne može sve, zaključuje naš sugovornik.

“Treba brinuti novac koji se stječe od ilegalne trgovine kokaina, ali nije to samo posao policije, nego se tu trebaju više fokusirati neke druge službe poput Porezne uprave. Treba kontrolirati tijekove novca, jer ljudi koji stječu taj novac žele ga “oprati” kroz legalne poslove, a postoje načini da se to kontrolira”, podsjeća Miljuš.

Prema istraživanju, pronađena količina tragova kokaina u otpadnim vodama Zagreba je u proljeće prošle godine bila 510,24 miligrama na 1000 ljudi dnevno, godinu ranije bila je 395,55 mg, a 2018. godine 234,54 mg.

Kod kanabisa pronađena količina tragova je 228,93 u 2020. godini, 186,13 u 2019. godini i 120,03 u 2018. godini.

Kod amfetamina pronađena količina tragova u 2020. godini je 1.013,84 mg, dok je godinu ranije bila višestruko manja – 145,67 mg, a u 2018. 76.08 mg.

Kod metamfetamina (Chrystal Meth ili Ice) pronađena količina tragova u otpadnim vodama u 2020. godini bila 6,14 mg, a od 2015. do 2019. uopće nisu pronađeni tragovi tog narkotika.

Kod MDMA (Ectasyja) pronađena količina tragova je 41,38 mg u 2020. godini, 36,5 mg u 2019. godini i 29,83 mg u 2018. godini.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG