Plaće padaju, novinari traže pomoć Vlade

Dok niz europskih zemalja prepoznaje važnost novinarstva i novinara - pogotovo u aktualnoj krizi uzrokovanoj pandemijom – i intervenira kako bi im pomogli, hrvatska Vlada se oglušuje na precizno razrađene zahtjeve za pomoć Hrvatskog novinarskog društva (HND) i Sindikata novinara Hrvatske (SNH), upozorio je predsjednik HND Hrvoje Zovko.

''Hrvatska vlada se ponaša kao da priželjkuje da i ovo malo novinarstva što je ostalo nestane. Ja ću samo reći da je prvi slučaj koronavirusa u Hrvatskoj zabilježen 25. veljače. Danas je 21. travnja, dakle dva mjeseca hrvatska Vlada nije napravila ništa po pitanju mjera za novinarke i novinare. Mi od hrvatske Vlade više ne očekujemo, nego zahtijevamo da u što kraćem roku uvede mjere za novinare. Dva mjeseca je prošlo od početka krize, dva mjeseca se ništa nije napravilo i posljedice će biti katastrofalne'', rekao je Zovko na konferenciji za novinare prenošenoj preko društvenih mreža.

Smanjivanje prava i prije pandemije

Predsjednica SNH Maja Sever kazala je kako su medijski poslodavci požurili sa smanjivanjem prava novinara još i prije nego što su se posljedice krize uzrokovane korona virusom počele osjećati u Hrvatskoj. Krenulo se sa otpuštanjem honoraraca, otkazivanja ugovora slobodnim novinarima, rezanja plaća i dodataka novinarima koji imaju sreću biti stalno zaposleni, nabrojala je.

"To se dešava u nizu medija poput javnog servisa Hrvatske radio-televizije, poput Hanza medija, koja je zaista žestoko rezala prava, dodatke i plaće svojim zaposlenicima, "Glas Istre" gdje su zaposlenici potpisali 50 posto manju plaću, "Novi list"... Mnogi lokalni mediji javljaju da su sredstva već srezana, da osjećaju teret ove krize", prenijela je Maja Sever informacije "s terena".

Predložene mjere

Koje sve mjere novinarsko društvo i sindikat predlažu Vladi za pomoć medijima i novinarima?

Među ostalim, poticaje, pomoći i financijske olakšice medijskim tvrtkama treba čvrsto vezati uz ugovornu obavezu vlasnika medija da tijekom krize neće biti otpuštanja prvenstveno najugroženijihhonorarnih suradnika i slobodnih novinara, kao ni rezanja plaća i otpuštanja stalno zaposlenih.

Predloženo je povećanje javnog financiranja medija iz kriznog fonda za novinarstvo koji bi financirao novinarski rad s 30 milijuna kuna (4 milijuna eura). Predlažu i da se odmah raspodijeli 15 milijuna kuna (2 milijuna eura) osiguranih putem Europskog socijalnog fonda (ESF) za program "Mediji zajednice", ali odmah potom raspiše i natječaj za drugu fazu istog programa, odnosno za preostalih 15 milijuna kuna (2 milijuna eura).

Gubitak angažmana

Prema podacima iz ankete Hrvatskog novinarskog društva, 28 posto slobodnih novinara ostalo je bez ikakvog angažmana, a njih 26 posto izgubilo je većinu angažmana. O otkazivanju već dogovorenih poslova i njihovom odgađanju do jeseni ili na neodređeno vrijeme, i o izostanku bilo kakve relevantne informacije nadležnih slobodna novinarka Danijela Stanojević kazala je:

"Uglavnom – ne znamo koja nam je budućnost, jer ništa ne znamo. Još uvijek nismo dobili nikakvu informaciju od Ministarstva kulture. A zbog toga ni medijske kuće ne znaju zapravo kako da se ponašaju i ne znaju odlučiti – da li nastaviti suradnju s nama ili ne."

Sastanak predstavnika HND i SNH sa ministricom kulture Ninom Obuljen Koržinek dogovoren je za četvrtak 23. travnja.

Smanjenje plaća zaposlenika Hanza Media i pismo novinara

Medijska kuća "Hanza Media" koja izdaje tri dnevna lista - zagrebački "Jutarnji list" , splitsku "Slobodnu Dalmaciju" i "Sportske novosti", tjednike "Globus" i "Gloria" i niz drugih izdanja smanjio je plaće svojim zaposlenicima za 30 posto.

Novinari nekih redakcija usprotivili su se tom potezu vlasnika. Tako su Redakcijsko vijeće i Ogranak HND-a u "Jutarnjem listu" uputili dopis vlasniku kojim traže da se ta odluka povuče. Kako navode, "činjenicu da je Uprava Hanza Medie obavijestila Radničko vijeće i Sindikat o namjeri rezanja plaća samo desetak dana nakon proglašenja izvanrednih mjera, u trenutku dok je poslovanje za dobar dio ožujka još bilo stabilno, ne čekajući odgovor Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, možemo doživjeti jedino i isključivo kao plan da nam se po svaku cijenu smanje plaće."

Pročitajte i ovo:

Pozivi u pomoć za bh. nezavisne medije

Oni tvrde da tome u prilog ide i podatak da "Uprava nije odustala od odluke o smanjenju plaća za 30 posto čak ni nakon što je dobila državnu pomoć od 3200 kuna za ožujak po radniku uvećanu za iznos poreza i doprinosa, te najavu pomoći od 4000 neto po radniku za iduća tri mjeseca ako pad prihoda tvrtke i dalje bude veći od 20 posto," stoji u njihovom dopisu. Uz to, tvrtka u tim okolnostima stječe pravo i na odgodu plaćanja poreza i doprinosa, što joj omogućuje da i u uvjetima sniženih prihoda podmiruje tekuće obaveze, uključujući i plaće, podsjećaju novinari i poručuju vlasniku:

"Čvrsto stojimo pri stavu da se naše plaće ne smiju umanjiti niti za lipu i da je nakon dobivanja državne pomoći ukinut svaki mogući razlog za to budući da Vladina sredstva pokrivaju visinu namjeravanog snižavanja plaća," stoji u pismu novinara "Jutarnjeg lista".

Obrazloženje

Članovi Redakcijskog vijeća i vodstva Ogranka novinarskog društva s kojima smo kontaktirali nisu željeli komentirati svoje pismo, kao ni odgovor kojeg su dobili od poslodavca da ne odustaje od rezanja plaća za 30 posto.

Glavni urednik "Jutarnjeg lista" Goran Ogurlić nam je u telefonskom razgovoru kazao kako on nije prava adresa za razgovor o smanjenju plaća i uputio nas na Upravu.

Članica Uprave Hanza Medie Ana Hanžeković je na upit Radija Slobodna Evropa odgovorila kako je "Hanza Media poduzela mjere ušteda s primarnim ciljem očuvanja radnih mjesta i osiguranja kontinuiteta poslovanja," kako je bruto osnovica plaće smanjena na tri mjeseca, a da će se mjesečno, a po potrebi i češće, konzultirati sa Radničkim vijećem radi mogućeg korigiranja mjera uštede.