Dostupni linkovi

Sve RFE/RL stranice
VIJESTI
logotip stranice logotip stranice
Prethodni Naredni
Vanredno
Hrvatska

Hrvatska obilježila Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta

Polaganje vijenaca na Glavnom kolodvoru u Zagrebu
Polaganje vijenaca na Glavnom kolodvoru u Zagrebu

"Protiv povijesnog revizionizma i govora mržnje, a za nastavak sjećanja na žrtve kao načina borbe protiv onih koji negiraju holokaust", poruke su hrvatskih vlasti i nevladinih udruga na Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta.

'Najoštrija osuda' režima NDH

"Ni Hrvatska onog vremena nije bila pošteđena bolnog povijesnog iskustva totalitarno-zločinačkog režima koji najoštrije osuđujemo. Stoga se s osobitim pijetetom moramo prisjetiti svih pripadnika židovskog, srpskog, romskog i drugih naroda ubijenih u takozvanoj NDH (Neovisna država Hrvatska)", kazao je Gordan Jandroković, predsjednik Sabora gde je održana i minuta šutnje za sve žrtve.

Hrvatski premijer Andrej Plenković, poručio je na Twitteru: "Naša je obaveza ustrajati u borbi protiv govora mržnje, antisemitizma i iskrivljavanja istine o holokaustu“.

Plenković je naglasio kako je to posebno važno u kontekstu hrvatskog predsjedanja Međunarodnim savezom za sjećanje na holokaust (IHRA) u ovoj godini, koje počinje u ožujku.

Visoka državna izaslanstva položila su vijence uz spomenik žrtvama holokausta "Mojsije" na zagrebačkom Mirogoju, a ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek kazala je kako iz javnog prostora treba uklanjati revizioniste koji potiču podjele. Potpredsjednica Vlade Anja Šimpraga najavila je da će biti nastavljeni razgovori oko strožeg kažnjavanja upotrebe ustaškog pozdrava i ustaške ikonografije.

Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta obilježava se na dan ulaska sovjetskih vojnika u nacistički koncentracijski logor Auschwitz u siječnju ratne 1945. godine. Komemoracije su održane i u Osijeku, Karlovcu i Varaždinu.

Šetnja Zagrebom tragom stradanja Židova

Nevladine udruge su ovim povodom organizirale tradicionalnu šetnju centrom Zagreba od lokacije sinagoge koju su ustaške vlasti srušile 1941. i 1942. godine do spomenika žrtvama holokausta i ustaškog režima na zagrebačkom Glavnom kolodvoru, otkuda su išli transporti za nacističke logore smrti.

"Krajnje je vrijeme da kolektivno podignemo uzbunu, jer živimo u vremenu kada se fašizmu i nacizmu dopušta povratak u mainstream tobože u ime demokracije i slobode govora", kazao je Ernest Herzog iz Svjetskog židovskog kongresa.

"Ideološki unuci i praunuci fašista i nacista iz 30-ih i 40-ih godina prošlog stoljeća dovoljno su ohrabreni da danas javno urlaju o svojoj mržnji na stadionima, koncertima i političkim skupovima", upozorio je Herzog.

Poziv za preimenovanjem ulica

Herzog je kazao kako još u dvadesetak općina u gradova u Hrvatskoj postoje ulice s imenima dužnosnika NDH za koje Svjetski židovski kongres traži da se maknu.

Vesna Teršelič iz Documente pozdravila je micanje imena ustaškog ministra Mile Budaka u Slavonskom Brodu i početak tih procedura u Čačincima i za više ulica u Zagrebu.

Vesna Teršelič iz Documente pozdravila je micanje imena ustaškog ministra Mile Budaka u Slavonskom Brodu i početak tih procedura u Čačincima i za više ulica u Zagrebu
Vesna Teršelič iz Documente pozdravila je micanje imena ustaškog ministra Mile Budaka u Slavonskom Brodu i početak tih procedura u Čačincima i za više ulica u Zagrebu

"I nadamo se da će ova godina pred nama i mjesec dana koliko nas dijeli od hrvatskog predsjedanja Međunarodnim savezom za sjećanje na holokaust biti dovoljni da inicijative za preimenovanje pokrenu i drugi", vjeruje Vesna Teršelič.

Vijenac je na spomenik na Glavnom kolodvoru položio i zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević.

"Kao gradska vlast želimo graditi Zagreb koji će biti grad tolerancije otvoren svima, grad jednakih mogućnosti za sve bez obzira na nacionalnost ili vjeroispovijest. Ali to nije samo vizija gradskih vlasti, nego i odgovornost svih koji žive u Zagrebu - da učimo druge o zločinima iz prošlosti kako se ne bi ponovili u budućnosti", poručio je Tomašević. On je najavio da će do kraja godine biti promjenjena imena nekoliko zagrebačkih ulica nazvanih po osobama povezanim s ustaškim režimom.

Vijenac je na spomenik na Glavnom kolodvoru položio i zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević.
Vijenac je na spomenik na Glavnom kolodvoru položio i zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević.

Predsjednik Židovske općine Zagreb Ognjen Kraus na novinarsko pitanje kazao je kako "nije napravljeno ništa" da se u Kazneni zakon ugradi sankcioniranje korištenja ustaškog pozdrava i ikonografije, niti oko povrata židovske imovine, a pozdravio je što je Vlada 20. siječnja usvojila IHRA-ine Radne definicije antisemitizma te definicije poricanja i iskrivljavanja istine o holokaustu, kao i definicije antiromskog rasizma i diskriminacije.

Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek je povodom povrata židovske imovine kazala 27. siječnja kako se vlade time bave kontinuirano od devedesetih godina i da je "velik broj što se tiče nekretnina vraćen onima koji su to potraživali".

Sjećanje na holokaust u Sarajevu

Viši arhivist i jedan od autora izložbe Admir Nezirović kazao je da su izloženi dokumenti iz fondova arhiva koji se odnose na stradanje Jevreja Sarajeva od 1941. do 1945. godine.<br /> <br /> &quot;Cilj izložbe je da se sjetimo ljudi koji su stradali, da izložba bude jedna opomena da se nešto slično nikada ne desi bilo kome.&quot;
1/11 Viši arhivist i jedan od autora izložbe Admir Nezirović kazao je da su izloženi dokumenti iz fondova arhiva koji se odnose na stradanje Jevreja Sarajeva od 1941. do 1945. godine.

"Cilj izložbe je da se sjetimo ljudi koji su stradali, da izložba bude jedna opomena da se nešto slično nikada ne desi bilo kome."
Nezirović je podsjetio da su u BiH nakon uspostave Nezavisne države Hrvatske 10. aprila 1941. godine Jevreji izloženi različitim fazama počevši od dehumanizacije, zatim stavljanja zajednice van zakonskih okvira i uspostavljanja posebnih zakonskih normi, pa do masovnih deportacija, hapšenja i egzekucija kao završnog čina cijelokupnog procesa uništenja.<br /> &nbsp;
2/11 Nezirović je podsjetio da su u BiH nakon uspostave Nezavisne države Hrvatske 10. aprila 1941. godine Jevreji izloženi različitim fazama počevši od dehumanizacije, zatim stavljanja zajednice van zakonskih okvira i uspostavljanja posebnih zakonskih normi, pa do masovnih deportacija, hapšenja i egzekucija kao završnog čina cijelokupnog procesa uništenja.
 
&quot;Isto tako propaganda je radila punom parom. Jevreji su optuživani za sve loše u svijetu u tom trenutku, a sve u cilju stvaranja nekog imaginarnog neprijatelje. I na taj način je javnost pripremana za ono što će se desiti tim ljudima&quot;, kazao je Admir Nezirović
3/11 "Isto tako propaganda je radila punom parom. Jevreji su optuživani za sve loše u svijetu u tom trenutku, a sve u cilju stvaranja nekog imaginarnog neprijatelje. I na taj način je javnost pripremana za ono što će se desiti tim ljudima", kazao je Admir Nezirović
Sva stradanja ostala su zabilježena i dokumentovana kroz niz historijskih zapisa, dokumenata, službenih i ličnih zapažanja i predstavljaju jedan od najtamnijih trenutaka ljudske historije u kojem ni djeca nisu bila pošteđena. Prema statistikama, samo s prostora Sarajeva je u ovome periodu stradalo oko 1.308 djece, naveli su iz Arhiva.&nbsp;
4/11 Sva stradanja ostala su zabilježena i dokumentovana kroz niz historijskih zapisa, dokumenata, službenih i ličnih zapažanja i predstavljaju jedan od najtamnijih trenutaka ljudske historije u kojem ni djeca nisu bila pošteđena. Prema statistikama, samo s prostora Sarajeva je u ovome periodu stradalo oko 1.308 djece, naveli su iz Arhiva. 
U katalogu izložbe između ostalog je navedeno da je Holokaust, Šoa ili &quot;velika nesreća&quot; naziv za sistematski progon i genocid nad Jevrejima.&nbsp;<br /> &nbsp;
5/11 U katalogu izložbe između ostalog je navedeno da je Holokaust, Šoa ili "velika nesreća" naziv za sistematski progon i genocid nad Jevrejima. 
 
Planirani i organizirani progoni, zatvaranja i ubistva koja su vršena od 1939. do 1945. odveli su u smrt dvije trećine od ukupno devet miliona Javreja koji su živjeli u Evropi. Na fotografiji su Igor i Boris Kožemjakin, hazan sarajevske Sinagoge i predsjednik Jevrejske općine Sarajevo.&nbsp;
6/11 Planirani i organizirani progoni, zatvaranja i ubistva koja su vršena od 1939. do 1945. odveli su u smrt dvije trećine od ukupno devet miliona Javreja koji su živjeli u Evropi. Na fotografiji su Igor i Boris Kožemjakin, hazan sarajevske Sinagoge i predsjednik Jevrejske općine Sarajevo. 
Izložbu će posjetioci moći vidjeti do 1. februara 2023.
7/11 Izložbu će posjetioci moći vidjeti do 1. februara 2023.
Predsjednik Jevrejske zajednice u BIH Jakob Finci istaknuo je značaj rada Arhiva Sarajevo koji obilježava 75. godina rada.<br /> <br /> &quot;Kasno smo postali svjesni koliko su arhivi važni. Ova izložba posvećena je najvećoj tragediji dvadesetog vijeka, u kojoj je stradalo šest miliona Jevreja i nekoliko stotina hiljada Roma, djece, invalida i drugih koji su stradali samo zato što se nisu uklapali u fašističke sheme&quot;, kazao je Finci.
8/11 Predsjednik Jevrejske zajednice u BIH Jakob Finci istaknuo je značaj rada Arhiva Sarajevo koji obilježava 75. godina rada.

"Kasno smo postali svjesni koliko su arhivi važni. Ova izložba posvećena je najvećoj tragediji dvadesetog vijeka, u kojoj je stradalo šest miliona Jevreja i nekoliko stotina hiljada Roma, djece, invalida i drugih koji su stradali samo zato što se nisu uklapali u fašističke sheme", kazao je Finci.
Govoreći o primjerima propagande koji se mogu vidjeti i na ovoj izložbi autori kažu da su propagandni plakati vjerovatno nastajali u Njemačkoj.
9/11 Govoreći o primjerima propagande koji se mogu vidjeti i na ovoj izložbi autori kažu da su propagandni plakati vjerovatno nastajali u Njemačkoj.
Na fotografiji jedan od primjera propagandnih plakata protiv Jevreja.&nbsp;<br /> <br /> Prije 78 godina, sovjetske jedinice Crvene armije su 27. januara 1945. oslobodile Auschwitz, najveći koncentracijski logor u Drugom svjetskom ratu, koji su nacisti otvorili na jugu okupirane Poljske. Ovaj datum obilježava se kao Međunarodni dan sjećanja na holokaust.&nbsp;
10/11 Na fotografiji jedan od primjera propagandnih plakata protiv Jevreja. 

Prije 78 godina, sovjetske jedinice Crvene armije su 27. januara 1945. oslobodile Auschwitz, najveći koncentracijski logor u Drugom svjetskom ratu, koji su nacisti otvorili na jugu okupirane Poljske. Ovaj datum obilježava se kao Međunarodni dan sjećanja na holokaust. 
Na fotografiji, s otvaranja izložbe, 26. januara, su Igor i Boris Kožemjakin, hazan sarajevske sinagoge i predsjednik Jevrejske općine Sarajevo.&nbsp;
11/11 Na fotografiji, s otvaranja izložbe, 26. januara, su Igor i Boris Kožemjakin, hazan sarajevske sinagoge i predsjednik Jevrejske općine Sarajevo. 
Prethodni slajd
Naredni slajd

Hrvatska na čelu IHRA

Republika Hrvatska 1. ožujka preuzima od Švedske jednogodišnje predsjedanje Međunarodnim savezom za sjećanje na holokaust (IHRA). IHRA okuplja 35 zemalja i 10 zemalja promatrača i niz eksperata u cilju jačanja unaprjeđenja i promicanja obrazovanja, istraživanja i sjećanja na holokaust.

Svaka od 35 država članica prepoznaje da je međunarodna politička koordinacija imperativ za jačanje moralne predanosti društava i borbu protiv rastućeg poricanja holokausta i antisemitizma, navodi se na njihovim mrežnim stranicama.

Povezani sadržaji
​
XS
SM
MD
LG