U Hrvatskoj se obilježava 100 godina od Sarajevskog atentata, koji je bio uvod u Prvi svjetski rat.
Nema važnije zadaće političara nego da ne dozvole da se rode novi ratovi, poručio je hrvatski predsjednik Ivo Josipović na središnjem nacionalnom obilježavanju stogodišnjice Velikog rata u Zagrebu.
„Nadam, se da je došlo vrijeme da 21. stoljeće bude vrijeme mira, da zaboravimo ideju kako treba raskusuravati stare račune, i da možemo i moramo imati snage našu budućnost graditi na načelima mira, međusobnog uvažavanja i ravnopravnosti“, poručio je hrvatski predsjednik Ivo Josipović na središnjem nacionalnom obilježavanju stogodišnjice „Velikog rata“ u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu.
„Teška je zadaća zaboraviti ratove. Ratovi – na žalost – izgleda nikada ne umiru i njihove posljedice prate generacije. Ali naša je zadaća, zadaća svih onih koji se bave politikom, koji se bave društvom, da ne dozvole da se novi ratovi rode. I nema važnije zadaće ni za koga od nas, koji sjedimo po raznim institucijama, ne samo u Hrvatskoj nego u svim zemljama svijeta, da ne dozvolimo da novi rat ponovno dođe među nas“, naglasio je Josipović.
On je podsjetio da su u Prvom svjetskom ratu nestala carstva i stvorene su nove države, ali da on nije samo proizveo ogromne žrtve i ozbiljne političke posljedice, nego je donio novo razumijevanje države i društva, prava i odgovornosti političara, a nakon tog rata po prvi se puta sudilo za ratne zločine. Hrvatski građani su u Prvom svjetskom ratu sudjelovali u velikom broju.
„Moj djed je bio isto tako u Prvom svjetskom ratu na talijanskoj fronti. Srećom, vratio se živ – za razliku od mnogih drugih. S ovog područja kao državljani Austro-ugarske mnogi su ljudi bili u austro-ugarskoj vojsci. Mnogi su položili svoj život, ne samo na talijanskoj nego i na drugim frontama. Ne smijemo zaboraviti da je bilo i onih koji su bili iz ovih krajeva – poput kardinala Stepinca – koji su ratovali kao dragovoljci i na drugoj strani, na strani Srbije“, kazao je hrvatski predsjednik.
Zaboravljanje Prvog svjetskog rata
Kolike su hrvatske žrtve u Prvom svjetskom ratu - ne zna se točno. A da su bile izuzetno velike, pokazuje detalj izvještaja Šeste divizije Austro-ugarske vojske s fronta na Soči prema Talijanima, gdje su se u velikom broju borili vojnici iz Dalmacije, Istre i središnje Hrvatske, za 3 dana svibnja 1917. godine.
„Taj izvještaj završava riječima: 'Mrtvih – 5 časnika i 77 vojnika, ranjenih – 26 časnika i 830 vojnika, nestalih - 145 časnika i 4.184 vojnika, među njima mnogo mrtvih i ranjenih koji nisu mogli biti spašeni.' Ovo je izvještaj samo jedne divizije za samo jedan dio sočanske bojišnice i to za samo 3 dana Desete sočanske bitke koja je trajala od 12. svibnja do 5. lipnja 1917. godine, i u kojoj je na talijanskoj strani poginulo oko 36.000 muškaraca, a na austro-ugarskoj strani oko 17.000 muškaraca“, navodi magistar Ivan Filipović iz Hrvatskog državnog arhiva.
Izaslanik premijera Zorana Milanovića, ministar branitelja Predrag Matić kazao je kako je uloga politike da stvori uvjete znanosti da istraži povijest ratnih sukoba, pogotovo ovako globalnih.
„Jer ratni sukob koji nije istražen i čije posljedice nisu javno prezentirane prijeti svojim ponavljanjem. Mi bismo vam iz naših ratnih iskustava mogli o tome puno govoriti“, kazao je Matić.
Prvi svjetski rat kao tema dugo godina gotovo da nije postojao u hrvatskoj povijesnoj znanosti. Nakon 1918. godine uklonjeni su ili srušeni i spomenici, nije objavljivana memoarska građa, i on je kao događaj nestajao iz kolektivne memorije. Posljednjih 20 godina povjesničari pokušavaju tu grešku ispraviti.
O razlozima zašto se dugo vremena u Hrvatskoj „zaboravljalo“ Prvi svjetski rat, za naš radio govori povjesničar Ivo Banac:
„Jedan od razloga je to što Hrvati nisu bili subjekt u tom ratu, a onda su bili povezani sa stranom koja je izgubila taj rat. Oni koji su bili djelatni časnici austro-ugarske vojske, među kojima je bilo i istaknutih vojskovođa poput feldmaršala Svetozara pl. Borojevića i drugih, svi su svršili u emigraciji u Austriji. Prema tome, sa stajališta oficijelne Jugoslavije , hrvatsko sudjelovanje – ako se uopće moglo identificirati – u Prvom svjetskom ratu bilo je vezano uz stanovite gubitničke pozicije. I to se nije popravilo ni kasnije, s tim što je sama tema bila na neki način zaobilažena za vrijeme Endehazije. Tako da mi danas možemo govoriti o toj temi u jednom sasvim drugačijem kontekstu.“
On podsjeća da je ta tema bila tabuizirana i u „drugoj“ Jugoslaviji.
U sklopu obilježavanja 100-godišnjice Prvog svjetskog rata održat će se preko 100 manifestacija, a danas je na zagrebačkom groblju Mirogoj položen vijenac na spomenik ranjenim vojnicima s obje strane koji su tijekom Prvog svjetskog rata umrli u zagrebačkim bolnicama.
