Hrvatska Vlada prihvatila je izvještaj o provođenju operativnih programa za nacionalne manjine u prošloj godini.
Predstavnici srpske i romske manjine, kojima je u izvještaju i posvećeno najviše prostora, zadovoljni su postignutim, ali imaju primjedbe na dinamiku realizacije projekata i koordinaciju svih uključenih.
Na gotovo 170 stranica "pokrivena" je kompletna problematika manjina – od jezika i obrazovanja, preko rješavanja ratnog nasljeđa do kulturne autonomije i socijalnih problema.
"Možemo reći da smo zadovoljni, te da je ocjena prolazna. Međutim, ipak treba i ovom prilikom spomenuti da je dinamika nešto što nam definitivno fali i što nas opterećuje", kaže za Radio Slobodna Europa (RSE) saborska zastupnica srpske manjine Dragana Jeckov.
Gdje su pomaci?
Po njenoj ocjeni, među područjima gdje su zajedničkim naporima suradnjom Vlade i predstavnika manjina napravljeni pomaci koje treba pohvaliti je obnova osnovne komunalne infrastrukture.
"U Dvoru na Uni završen je projekt magistralnog cjevovoda, u Benkovcu je započela izgradnja dovodnog cjevovoda, dovršena je mjesnavodovodna mreža naselja Islam Grčki i i naselja tepljuh -Biočić u Drnišu, gradi se magistralni cjevovod Glina – Maja – Dragotina, izgrađen je vodovod za naselje Gređani u Topuskom", pobraja naša sugovornica neke od projekata koji su dovršeni ili su u toku.
Za pohvaliti je, napominje, i obnova socijalne i kulturne infrastrukture srpske manjine.
"Moram istaknuti kupovinu, izgradnju, dogradnju i opremanje kulturnih centara za srpsku manjinu. Posebno se to odnosi na Knin, Osijek, Vukovar i Zagreb", nabrojala je Dragana Jeckov.
Ona je pohvalila i produljenje roka za ostvarenje prava na hrvatsko državljanstvo prema novom Zakonu o hrvatskom državljanstvu, a krenulo je i podnošenje zahtjeva po novom Zakonu o civilnim stradalnicima rata.
Gdje nema pomaka?
Međutim, ono s čime srpska manjina nije zadovoljna je provedba prava na odgoj i obrazovanje na srpskom jeziku i ćirilici, što je, kaže sugovornica RSE, jedina garancija očuvanju nacionalnog identiteta.
"Naime, tu i dalje imamo problem sa neregistriranjem škola. Za nas je također problematično i pitanje dvojezičnosti, jer tu i dalje nema napretka. I to ne samo kada je u pitanju grad Vukovar, nego kada su u pitanju i druga naselja u kojima u značajnom postotku žive pripadnici srpske zajednice", zaključuje Jeckov.
Primedbje i pohvale romskih predstavnika
Zastupnik romske i još 11 manjina Veljko Kajtazi u izjavi RSE zadovoljan je provedbom operativnog programa za romsku manjinu, osim što zamjera međusobno prebacivanje odgovornosti među onima koji ga provode.
"Čim imate troje, četvero, petero njih koji su nosioci neke aktivnosti u operativnom programu, onda se svatko oslanja jedan na drugoga. To je jedna od mojih primjedbi, ali dobro je da je ova Vlada prepoznala važnost operativnih programa za nacionalne manjine", kaže Kajtazi.
Kako su manjinski zastupnici dio vladajuće koalicije, on posebno pohvaljuje činjenicu da o konkretnim problemima manjina može odmah na sastancima vladajuće koalicije razgovarati sa premijerom i predsjednikom HDZ-a Andrejem Plenkovićem i ministrima.
Jedna od stvari koja nije realizirana, iako su rokovi prošli, je i realizacija zahtjeva romske manjine da joj se dodijeli zemljište uz more za izgradnju europskog romskog sportskog i kulturnog centra.
"Ja sam bio iznenađen i šokiran što Vlada uz obalu ili do dvadesetak kilometara od obale nema nikakvo zemljište na kojem bismo izgradili takav centar. Iako to iziskuje jako puno sredstava, odlučili smo sami kupiti zemljište i krenuti u izgradnju", najavljuje Kajtazi.
Također, on nije zadovoljan tempom legalizacije objekata u romskim naseljima, što objašnjava time što su jedinice lokalne samouprave jako spore u izmjenama prostornih planova.
"Romska se zajednica na neki način zatvara, zato što pripadnici romske zajednice nailaze na otpore kada žele kupiti kuću ili gradilište izvan romskih naselja, ili su izloženi pritiscima kada ipak uspiju u tome. Ima više slučajeva u Sisačko-moslavačkoj županiji da se na kuće novodoseljenih romskih obitelji piše grafite svakavog sadržaja", požalio se Kajtazi.
Kako je na sjednici Vlade izvijestila potpredsjednica Vlade za društvene djelatnosti Anja Šimpraga predstavljajući ova izvještaj, od ukupno 159 aktivnosti navedenih u ovom izvještaju za 2021. godinu, osam je aktivnosti dovršeno, njih 82 se i dalje provode, 16 aktivnosti se djelomično provodi.
Takođe, 39 aktivnosti moguće je provesti u budućnosti, a 14 aktivnosti uopće nije provedeno, i provest će se u idućem izvještajnom razdoblju, dakle tijekom 2022. godine.
Facebook Forum