Dostupni linkovi

Konsenzus oko mjera pomoći ekonomiji, turizmu osamdeset milijuna eura


Tko ima prihode manje od milijun eura godišnje, a takvih tvrtki je u Hrvatskoj 93 posto, a imaju pad prihoda preko 50 posto, njima se porez do kraja lipnja briše (fotografija: Zagreb, ožujak 2020)
Tko ima prihode manje od milijun eura godišnje, a takvih tvrtki je u Hrvatskoj 93 posto, a imaju pad prihoda preko 50 posto, njima se porez do kraja lipnja briše (fotografija: Zagreb, ožujak 2020)

Ovim paketom mjera želimo čvrsto stati iza hrvatskog radnika i hrvatskog gospodarstva, najavio je premijer Andrej Plenković predstavljajući u Saboru drugi po redu paket mjera pomoći hrvatskoj ekonomiji u krizi izazvanoj korona virusom.

Umjesto ranijih 3.250 kuna mjesečno, država će plaćati 4.000 kuna (535 eura) mjesečno svakom zaposlenom u privatnim tvrtkama pogođenim krizom i platiti za njih mirovinski i zdravstveni doprinos, što je dodatnih 1.460 (200 eura) kuna. To ide samo tvrtkama gdje neće biti otpuštanja zbog krize.

  • O prvom paketu mjera:

Privatnim tvrtkama kojima je prihod pao 20 do 50 posto odgađa se naplata poreza do kraja lipnja, a onda imaju obročno beskamatno plaćanje na rok od dvije godine. Tko ima prihode manje od milijun eura godišnje, a takvih tvrtki je u Hrvatskoj 93 posto, a imaju pad prihoda preko 50 posto, njima se porez do kraja lipnja briše. Velikim kompanijama se obaveza poreza briše proporcionalno s padom prometa.

Pomoći će se i poljoprivredi i turizmu, najavio je premijer, i pojasnio – otkud sredstva za ove mjere:

"Za likvidnost turizma ćemo osigurati 600 milijuna kuna (80 milijuna eura). Vodimo intenzivan dijalog i sa Europskom središnjom bankom i nastojat ćemo postići posebne dogovore koji će se odnositi na potporu Hrvatskoj i njenoj financijskoj stabilnosti. Idemo u koordinaciji s Hrvatskom narodnom bankom i sa komercijalnim bankama, prije svega na domaćem tržištu, ali razgovaramo i sa međunarodnim financijskim institucijama. Sve što radimo, radimo da bismo hrvatskom društvu u ovim izvanrednim okolnostima poslali poruku solidarnosti", poručio je Plenković.

Umjesto ranijih 3.250 kuna mjesečno, država će plaćati 4.000 kuna (535 eura) mjesečno svakom zaposlenom u privatnim tvrtkama pogođenim krizom
Umjesto ranijih 3.250 kuna mjesečno, država će plaćati 4.000 kuna (535 eura) mjesečno svakom zaposlenom u privatnim tvrtkama pogođenim krizom

Podrška oporbe, ali i zahtjevi

Oporbeni socijaldemokrati podržavaju plan, ali ne odustaju od svojih amandmana.

"I dalje inzistiramo na plaćenom dopustu za jednog roditelja, inzistiramo i dalje na moratoriju na kredite od godinu dana jer sasvim sigurno je da će kriza potrajati više od tri mjeseca i da ljudi jednostavno neće moći plaćati svoje obveze, i dalje inzistiramo na većoj naknadi za ljude koji su u samoizolaciji", najavio je predsjednik Socijaldemokratske partije (SDP) Davor Bernardić novinarima.

Desna opozicija Most također će podržati Vladine mjere, ali traže da se neke mjere koje su najavljene kao privremene ostave za stalno, poput dugo očekivane odluke da se naplatu poreza na dodanu vrijednost odgodi dok poduzetnik ne naplati robu ili uslugu za koju je račun izdan. Dosadašnje rješenje da država odmah sjeda na porez na dodanu vrijednost i da je nije briga hoće li poduzetnik ikada naplatiti konkretni račun mnogim je poduzetnicima bila doslovce mač nad glavom.

"Kada je zbog ove situacije konačno došlo do tog 'loma' u naplati PDV-a, zar je korektno da se nakon par mjeseci kada se situacija stabilizira da se vratimo lošim praksama? Ova mjera treba postati trajna", poručio je Predsjednik Mosta Božo Petrov.

"demo u koordinaciji s Hrvatskom narodnom bankom i sa komercijalnim bankama..", kazao je premijer (fotografija: Hrvatska narodna banka)
"demo u koordinaciji s Hrvatskom narodnom bankom i sa komercijalnim bankama..", kazao je premijer (fotografija: Hrvatska narodna banka)

Sindikalni prijedlog obrnutog modela

O paketu mjera glasat će se u utorak, 7. travnja. Najveća sindikalna središnjica u Hrvatskoj, Savez samostalnih sindikata, ocjenjuje da će ove mjere pomoći poslodavcima da zadrže radnike. Međutim, umjesto aktualne prakse da država plaća poslodavcima za svakog radnika naknadu za očuvanje radnih mjesta 4.000 kuna mjesečno, koju onda oni isplaćuju radnicima, a da poslodavac povrh toga doda još novca, oni predlažu obrnuti model, kakav je bio u zakonu o skraćenom radnom vremenu u vrijeme ekonomske krize 2008 – 2009.

"Taj je zakon omogućavao poslodavcima da isplaćuju plaću za taj skraćeni dio radnog vremena, a za preostali dio vremena je uskakala država. U ovom trenutku Europska komisija predlaže jedan takav model pod nazivom "SURE" i vjerujemo da će jedan takav model opat biti potreban", kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) predsjednik Saveza samostalnih sindikata Mladen Novosel.

Savez samostalnih sindikata se zajedno sa ostalim sindikalnim središnjicama protivi svakoj jednostranoj mjeri umanjivanja radničkih prava izmjenama zakona, i kažu kako se u krizi sve takve odluke mora donositi u dijalogu, naglasio je Novosel.

Premijer Plenković najavio je da će se krenuti u dijalog sa socijalnim partnerima. Nova sjednica tripartitnog Gospodarsko-socijalnog vijeća održava se već sljedeći tjedan.

Do sada je 70. 000 poslodavaca apliciralo za isplatu 4.000 kuna mjesečne naknade za ukupno 420.000 zaposlenih.

XS
SM
MD
LG