Prvi krug predsjedničkih izbora u Hrvatskoj karakterizira mala razlika između prvoplasiranog kandidata lijevog centra Ive Josipovića i drugoplasirane kandidatkinje desnog centra Kolinde Grabar Kitarović i velik broj protestnih glasova trećeplasiranom kandidatu Ivanu Sinčiću, koji je i sam priznao da su ti glasovi uzeli pobjedu Josipoviću.
Kandidat vladajuće koalicije lijevog centra, aktualni predsjednik Ivo Josipović 38,46 posto glasova, kandidatkinja desnog centra predvođenog HDZ-om Kolinda Grabar Kitarović 37,22 posto glasova. Po mnogim ocjenama, vjerojatno je glavni razlog što je razlika između njih dvoje svega 1,24 posto činjenica da je Josipović i na prošlim i na ovim izborima kandidat Socijaldemokratske partije, a velika većina građana misli da je aktualna Vlada predvođena socijaldemokratima napravila malo ili nimalo protiv nezaposlenosti, a za izlazak iz krize. To je uostalom u izbornoj noći priznao i sam premijer Zoran Milanović.
„Pobjeda je pobjeda u prvom krugu, koliko god bila tijesna, a tijesna je. Naravno da je Josipoviću na neki način Vlada bila teret, to je tako jasno.“
Politički analitičar Nenad Zakošek o motivaciji glasača lijevog centra..
„Glavni problem je bio – motivirati birače. Znači, kada imate ekonomski neuspješnu vladu, i kada uz to još paralelno imate mobilizaciju na svjetonazorskim pitanjima, jedino je eventualna mogućnost da su ti glasači racionalno motivirani pa kažu – idemo spriječiti veće zlo, idemo zbog toga izići na izbore. Međutim, to je mnogo slabija motivacija od one koju su imali birači desnice da podrže svoju kandidatkinju da bi došlo do promjene.“
Šesnaest i po posto protestnih glasova Ivanu Sinčiću, kandidatu nevladine udruge Živi zid koja pokušava spriječiti deložacije nakon bankovnih ovrha igovori o lihvarskim kreditima, blokiranim računima, bankama koje tresu društvom, neuspjehu u borbi protiv privatizacijskepljačke devedesetih i potrebi da se oteto vrati građanima izazvalo jenegativnu reakciju Josipovićevih pristaša, pa je potpredsjednica SDP-a i Vlade i ministrica Milanka Opačić nazvala Sinčića „šarenom lažom“, jer da daje nerealna rješenja za probleme građana.
Jest da je to činjenica, jer Sinčić doista ne zna što radi koja institucija u hrvatskom društvu, ali je bilo i politički nepametno, jer je 16,5 posto Sinčićevih birača u prvom krugu potencijal za Josipovića - u drugom krugu. To je odmah nastojala popraviti Josipovićeva bliska suradnica u kampanji, nekadašnja Račanova potpredsjednica Vlade i ministrica obrane Željka Antunović.
„Gospodin Sinčić je otvorio teme koje tište naše građane, i to je nešto čime bi se političari trebali obraćati svojim građanima – govoreći o njihovim problemima, ali nudeći i rješenja. Gospodin Sinčić ta rješenja doista nije ponudio, on je nastupio više anarhistički nego sa bilo kakvim rješenjima. Međutim, definitivno – govorio je o pravim stvarima i o pravim problemima.“
Protestni glasovi su europski fenomen – od Bepa Grilla nadalje. „Sinčićevih 16 i po posto pokazuje da su u Hrvatskoj nezadovoljnici političkim sustavom u cjelini dobili mjesto okupljanja, i nisu više morali ostajati kući ili na listiću crtati Paju Patka“, kaže za naš radio politički analitičar Žarko Puhovski.
„I ti su ljudi – kao što je Sinčić točno rekao – zapravo uzeli pobjedu Ivi Josipoviću. Sa druge strane, pokazala se superiornost stranačke organizacije HDZ-a koja je na ovoj razini izlaznosti u stanju mobilizirati puno veći dio svog biračkog rezervoara nego bilo koja druga stranka, i to je ono što je dovelo do rezultata koji je i dalje realno Josipovićeva pobjeda, ali politički zapravo znači vjetar u leđa HDZ-u i Kolindi Grabar Kitarović.“
Što se drugog kruga tiče, Puhovski kaže kako je važno jedino mogu li se SDP i druge stranke koje podupiru Josipovića dovoljno organizirati da povećaju izlaznost na svojoj strani. On podsjeća da je datum 2. kruga 11. siječnja nedjelja kada se dvjestotinjak tisuća Hrvata vraća sa skijanja, od kojih je veći dio ipak potencijalno ili stvarno na Josipovićevoj strani.
„Ne trebaju očekivati da će iz Sinčićevog rezervoara dobiti neku veliku podršku. Tako da je – paradoksalno ili ne – situacija sljedeća: uspije li se pojaviti moralna panika na ljevici, dakle strah od toga da HDZ preuzima sve, koja bi eventualno dodatno motivirala liberale, centar i ljevicu da se u nekoj vrsti 'Narodne fronte' suprotstave plimi HDZ-a, onda josipović ima neku šansu. Ako sve bude kao do sada, onda je veoma vjerojatno da Kolinda Grabar Kitarović ima veće šanse.“
Politička analitičarka Jasmina Popović upravo na temama koje je Sinčić inicirao vidi kuda Josipović mora krenuti u borbi za pobjedu u drugom krugu.
„U ova dva tjedna Josipović se doista mora okrenuti građanima, govoriti o njihovoj situaciji, o njihovom stvarnom životu. Ako treba, dodatno se odmaknuti od Vlade, iskoristiti ovo što je Milanović rekao - 'znamo da smo uteg', pokušati napraviti zaokret u svojim porukama prema građanima. On do sada, govoreći o ustavnim promjenama, nije tangirao građane.“
Drugi krug predsjedničkih izbora održava se dakle u nedjelju 11. siječnja. Sinčić je inače svojim glasačima u prvom krugu poručio da iziđu na glasanje u drugom krugu, ali da dopišu broj tri i njegovo ime, kako bi spriječili da se manipulira njihovim glasom. Ti će listići – naravno – biti poništeni.
