Opozicija traži ostavku Vlade, dok iz redova vladajućih navode da je polovina novca već vraćeno. To je trenutno stanje stvari u aferi INA, koja potresa Hrvatsku.
U samoj kompaniji pak podvlače da nisu imali saznanja o navodnim kriminalnim radnjama zbog kojih se dvoje njenih visokih službenika našlo iza brave.
Procjenjuje se da je zahvaljući tim radnjama nezakonito zarađen iznos od oko 135 milijuna eura.
Tko su osumnjičeni?
Specijalizirani dio Državnog odvjetništva, Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala (USKOK), osumnjičio je 27. kolovoza Damira Škugora, direktora Sektora trgovine prirodnim plinom u INI za organizaciju "posla" u kojem je INA tijekom nepune dvije godine jeftino prodavala prirodni plin tvrtki "OMS upravljanje", koja je plin prodavala dalje i po 20 puta višoj cijeni.
Privedeni su vlasnici te tvrtke Goran Husić i Josip Šurjak, koji je do izbijanja afere bio predsjednik Hrvatske odvjetničke komore, i direktorica tvrtke Plinara istočne Slavonije, preko koje se prodaja odvijala, Marija Ratkić.
Damira Škugora i njegovog oca Danu sumnjiči da su se protupravno domogli 482 milijuna kuna (64 milijuna eura). Drugoosumnjičeni Husić i trećeosumnjičeni Šurjak kao suvlasnici "OMS upravljanja" inkriminirani su da su ilegalno zaradili 92, odnosno 68,9 milijuna kuna (12, odnosno 9 milijuna eura), dok su na računu njihove zajedničke tvrtke pronađena još 204 milijuna kuna (27 milijuna eura).
Kako je navodno izgledao "posao"?
Tvrtka "OMS upravljanje" prirodni plin je kupovala isključivo od INE i Plinare istočna Slavonija po fiksnoj cijeni od 19,46 eura po megavatsatu (MWh). Taj su plin isti dan i u istoj količini preprodavali kupcu u inozemstvu DXT Internationalu SA iz Luksemburga po tržišnim cijenama u rasponu od 70 do čak 210 eura po MWh.
Kako je počelo?
Iz pritvora je već pušten Škugorov otac Dane, od kojega se počelo rasplitati klupko afere INA. Naime, banka je pre tri mjeseca primijetila da su na račun tog šibenskog umirovljenika sjela 482 milijuna kuna (64 milijuna eura) i signalizirala to Uredu za sprječavanju pranja novca Ministarstva financija. Istražni organi krenuli su tragom tog novca i onda su 27. kolovoza krenula uhićenja.
Koliko ima politike u cijeloj priči?
Ima li eventualne uloge Hrvatske demokratske stranke (HDZ) kao vladajuće stranke u Hrvatskoj?
"Očito je da je INA firma koja je bliska politici, ali to je tako već drugu državu za redom. Niste ni u 'ono' doba mogli doći visoko u Uprave INE ako niste bili blizu Partije. Očito se ništa nije promijenilo. INA je samo naslijedila državu i isti način poslovanja", zaključuje Vojković.
Iz HDZ-a nije bilo previše reakcija, dok mediji nisu objavili fotografije Škugora u društvu sa Plenkovićem i HDZ-ovim predsjednikom Sabora Gordanom Jandrokovićem.
Iz Jandrokovićevog ureda poručeno je da "takve fotografije nastaju s brojnim građanima i članovima stranke koji se žele fotografirati s predsjednikom Hrvatskoga sabora", a iz Vlade je poručeno da fotografija Plenkovića u društvu sa Škugorom – ne dokazuju ništa.
U utorak 30. kolovoza očitovao se na društvenim mrežama i predsjednik Zoran Milanović, referirajući se na činjenicu da se poslovalo plinom iz hrvatskih bušotina.
"Gotovo nestvarno zvuči objašnjenje iz Vlade kako su uhićenja osumnjičenih dokaz da sustav funkcionira, a da pri tome nema suvislog objašnjenja što je s odgovornošću cijelog upravljačkog i nadzornog lanca u kojemu sjede, s hrvatske strane, isključivo ljudi koje su politički odabrali i imenovali u Vladi Andreja Plenkovića", napisao je Milanović Facebooku.
Da povezivanje politike i kompanije INA nije potpuno neosnovano, ukazuje i njena vlasnička struktura.
Vlasnička struktura INE
INA d.d. je dioničko društvo u kojem mađarska naftna kompanija MOL ima 49,1 posto dionica, a hrvatska Vlada 44,83 posto dionica. Oba najveća vlasnika imenuju svoje ljude u Upravu i Nadzorni odbor INE, gdje Mađari imaju veći broj mjesta.
Analitičar Goran Vojković za RSE vjeruje kako je ugovor o INI između hrvatske Vlade i kompanije MOL, koja je privatizirala ranije javno preduzeće u periodu od 2003. do 2011., očito politizirao kadroviranje u INI. Dodaje da situaciju dodatno komplicira činjenica da je ona u gotovo 45-postotnom državnom vlasništvu, a da je formalno – dioničko društvo.
Što kažu u INI?
Radio Slobodna Europa (RSE) obratio se INI s pitanjem kako to da ni Nadzorni odbor ni Uprava kompanije nisu ništa znali o sumnjivim transakcijama plinom.
"U Ini već traje detaljna istraga ovog slučaja, a posljedično će se uvesti i dodatni mehanizmi kontrole. INA će i nadalje pravovremeno obavještavati javnost o svim zaključcima koji bitno utječu na poslovanje kompanije, kao i o zaključcima Nadzornog odbora i Uprave", odgovoreno je iz INE na upit RSE.
U INI su ranije odbili bilo kakvu povezanost krovnog managementa sa prodajom plina koja je predmet istrage.
U srijedu je održana izvanredna sjednica Nadzornog odbora INE na zahtjev ministra Filipovića i mađarskih suvlasnika. Prema priopćenju, "predstavljeni su preliminarni nalazi interne istrage koji će se još nadopuniti, a prema kojima je identificiran određeni broj točaka u kojima su Damir Škugor i njegovi podređeni jasno prekršili interna pravila i procedure, što je dovelo do značajne financijske štete po INU".
Škugoru će biti uručen otkaz, a sva plaćanja po spornim ugovorima su obustavljena, navodi se u priopćenju.
Ministar gospodarstva i održivog razvoja i donedavni član Nadzornog odbora INE Davor Filipović zatražio je u ponedjeljak 29. kolovoza na sastanku Uprave INE detaljno objašnjenje ovog slučaja "teškog" oko milijardu kuna i izvanrednu reviziju cijelog plinskog biznisa za 2020., 2021. i dio 2022. godine.
Gdje je zakazala kontrola?
Ekonomski analitičar i ministar u hrvatskoj Vladi u vrijeme privatizacije INE Ljubo Jurčić za Radio Slobodna Europa (RSE) kaže kako u svakoj velikoj firmi trebaju postojati tri razine kontrolinga. Ako su i postojale, dodaje ovaj sugovornik, one u INI nisu obavljale svoj posao.
Jedna razina servisira Upravu, gdje se podaci dostavljaju tjedno, druga koja servisira Nadzorni odbor i gdje se podaci dostavljaju mjesečno, i business intelligence – nadzor strateški važnih kompanija od strane nacionalne službe sigurnosti.
"Očito ovdje taj sustav nije postojao. Da li nije postojao namjerno, da se stvori prostor za ovakve 'kreativne kombinacije', ili zbog nemarnosti i inercije, to je sada teško reći i na to pitanje će odgovoriti istraga. Znači, to se sve moglo kontrolirati. U proizvodnoj firmi kao što je INA ti podaci se mogu uparivati na tjednom nivou bez ikakvih velikih problema i štete", tvrdi Jurčić.
Zaplijena imovine osumnjičenima
Ured za sprječavanje pranja novca Ministarstva financija blokirao je osumnjičenicima 813 milijuna kuna (108 milijuna eura) u osam poslovnih banaka na 16 računa, i u šest otvorenih investicijskih fondova.
"Blokirane su i nekretnine u vrijednosti 3 milijuna eura (400.000 eura)", izvijestio je medije ravnatelj tog Ureda Ante Biluš.
Škugor i Husić kupili su niz nekretnina otkako su pokrenuli "posao" sa prodajom plina. Prema pisanju medija, Škugor je 2021. godine kupio dvije manje zgrade s po nekoliko stanova tik uz park Maksimir u širem centru Zagreba.
On i supruga su u kolovozu prošle godine kupili oko dvije tisuće kvadrata zemljišta u Primoštenu, a mjesec dana kasnije još 404 kvadrata, koja se za sada vode kao pašnjak.
U listopadu iste godine je Damir Škugor u Petrovoj ulici u centru Zagreba kupio nekretninu od 622 kvadrata te kuću od 554 kvadrata, koja se nalazi u nedalekoj Ulici Mije Kišpatića.
Prema zemljišnim knjigama, Goran Husić je u listopadu 2021. kupio zgradu na Granešini u Zagrebu sa jednim poslovnim prostorom i dva stana. Potom još jednu zgradu u blizini od 635 kvadratnih metara sa dvjestotinjak četvornih metara dvorišta, a u studenom iste godine u Kišpatićevoj ulici u središtu Zagreba kupio je kuću koja sa dvorištem ima 445 kvadratnih metara.
Mjesec dana kasnije kupio je kuću na Bukovačkoj cesti u širem centru Zagreba, koja sa dvorištem ima 453 kvadrata.
Husić je u listopadu 2021. u Biogradu kupio kuću sa četiri stana, a u ožujku ove godine kuću od 179 kvadrata s dvorištem od preko 400 kvadrata i maslinik od petstotinjak kvadrata.
Zašto je šutjela Poreska uprava?
RSE uputio je upit Poreznoj upravi kako to da oni i Ured za spriječavanje pranja novca nisu reagirali na brojne kupovine nekretnina u kratkom vremenskom razdoblju od strane istih osoba.
Obećan nam je pismeni odgovor koji do završetka ovog priloga nije stigao, a u neslužbenom razgovoru rečeno nam je da ne mogu komentirati postupak koji je u toku, i sugeriran zaključak da bi objavljivanje podataka o tim kupoprodajama ugrozilo glavnu istragu o plinu koja je već bila u toku.
Šta traži opozicija?
Lijeva i liberalna opozicija traže da se zbog slučaja preprodaje plina privatnoj tvrtki po niskim cijenama, a potom prodaje tog plina dalje po astronomskim cijenama, na čemu je ilegalno zarađeno preko milijardu kuna (135 milijuna eura), hitno smijeni poslovodstvo kompanije, a da Vlada da ostavku.
"Taj je novac nestao jer je banda preuzela upravljanje INOM", kazao je na konferenciji za novinare u Saboru predsjednik Socijaldemokratske partije Hrvatske Peđa Grbin.
"Zbog ovoga moraju otići svi! Zato očekujemo da na prvoj sjednici Vlade, koja bi trebala biti sutra 1. rujna, Vlada razriješi Upravu i Nadzorni odbor INE, a onda nakon toga da podnese ostavku", poručio je Grbin.
Šta je obećao premijer Plenković?
Premijer Andre Plenković odgovara kako je upravo jedno Vladino tijelo, Ured za sprječavanje pranja novca Ministarstva financija, razotkrilo slučaj.
"Od prvog signala da se događa nešto neobično pred otprilike pet mjeseci niti u jednom trenutku institucije države nisu dopustile da se praktički ijedna kuna koju su registrirali dovede u pitanje. Sve je bilo pod nadzorom, i već je danas sa računa jedne od osoba involviranih u ovaj slučaj uplaćeno u državni proračun oko 450 milijuna kuna (60 milijuna eura)", kazao je Plenković nakon sastanka vladajuće koalicije.
On je najavio da će Vlada kao suvlasnik INE tražiti odgovornost kompletne Uprave INE, među ostalim i zbog političke štete koju joj je ova afera nanijela.
Facebook Forum