Dostupni linkovi

Hrvatska i EU fondovi: Koliko je u Europu uloženo, toliko je i dobijeno


Hrvatska je dosad iz fondova Europske unije iskoristila oko 23 posto raspoloživih sredstava. Koliko je u Europu uložila, toliko je i dobila, nije u minusu, ali je mogla biti u puno većem plusu - ocjenjuju analitičari.

Općina Kamanje u ozaljskom kraju, na granici sa Slovenijom, jedna je od najmanjih u Hrvatskoj, ali i među najvećim korisnicima "besplatnog" europskog novca. Nije brzo ni lako, ali se isplati.

"Mi smo, uglavnom, koristili predpristupne fondove još od CARDS-a pa nadalje i do danas smo 'povukli' negdje oko dva milijuna eura. Ako uzmete da je cijeli naš izvorni proračun oko dva milijuna kuna, manje od 300.000 eura, onda je to, za nas, popriličan novac. Uložili smo ga, prije svega, u turističku i komunalnu infrastrukturu, dakle, od 2006. do 2010. dva milijuna eura“, kaže Damir Mateljan, načelnik općine i saborski zastupnik.

Uređena kupališta uz rijeku Kupu, čak i besplatni "europski" čamci, planinarske i biciklističke staze, nove ceste i pripremljena dokumentacija za kanalizacijski sustav. Sredstvima iz europskih fondova očistili su, s tamošnjih livada i šuma, sva divlja odlagališta smeća.

"Bio je to naš prvi projekt, projekt prekogranične suradnje s općinama u susjednoj Sloveniji i onda smo u tom prostoru napravili biciklističke staze i tematske puteve. Najnoviji cilj nam je napraviti Eurobike centar, znači biciklistički centar od brdskih staza do 'country' staza. Jedan takav postoji samo u Istri, a vrijednost našeg projekta je šest milijuna eura", ističe Mateljan.

Investicija od šest milijuna eura obuhvaća i smještajne turističke kapacitete, heliodrom i čitav niz drugih sadržaja za što, navodi Mateljan, treba i "debela" dokumentacija.

Kupa u Kamanju
Kupa u Kamanju

"Ukupno smo dosad, samo na dokumentaciju potrošili milijun kuna (oko 150.000 eura). Dakle, polovicu našeg izvornog proračuna smo potrošili samo na dokumentaciju. Još nismo gotovi, ali se isplati. Naravno da se isplati ako uspijete dobiti šest milijuna eura bespovratnih sredstava, ali morate dokazati Europi da je projekat koji predlažete održiv i da ste sposobni njime dugoročno upravljati", riječi su načelnika općine i saborskog zastupnika.

Osim za poboljšanje kvalitete života u ruralnim krajevima i zaštitu okoliša, najviše europskog novca "uzeto" je za potpore u poljoprivredi - ističe Leticija Hrenković iz Agencije za plaćenje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APRRR).

"Tako je za izravnu potporu poljoprivrednicima za 2013. iz europskog Fonda za jamstva u poljoprivredi Agencija za plaćanje isplatila 713 milijuna (oko milijun eura). To je, dakle, 25 posto od one ukupne financijske omotnice, koja je već u pregovorima s EU zagarantirana, a ona iznosi 373 milijuna Eura iz EU fonda za jamstva u poljoprivredi", kaže Hrenković.

U posljednje vrijeme osobito velik interes za novcem iz europskih fondova pokazuju hrvatski vinari i vinogradari. Dosad je, smatra Hrenković, za restrukturiranje vinograda te investicije u vinarije i marketing prijavljeno 85 projekata u vrijednosti od 92 milijuna kuna.

"Situacija je sve bolja. Mi smo, kao zemlja, koristili predpristupne fondove i prije, prije IPARD-a je bio SAPARD, ali IPARD je puno bolje iskorišten, mada će se to puno bolje vidjeti tek 2016. godine kad program kompletno završi. Ispočetka je bilo svojevrsnog otpora, jer ljudi su bili skeptični, treba uložiti vlastiti novac, a pitanje je hoće li se vratiti. Ali, ako vi poštujete pravila, ako je sve onako kako je na papiru i dogovoreno, onda nema nikakvih problema i to su ljudi uvidjeli", tvrdi Hrenković.

Ranch Barba Tone
Ranch Barba Tone

Toni Uravić i njegov otac Zoran, vlasnici "Rancha barba Tone" u selu Manjadvorci, 20-tak kilometara od Pule, europskim su novcem izgradili moderno opremljenu štalu za smještaj osam konja.

"Nakon što smo ušli u EU, otvorene su nam granice i sada turisti, bez komplikacija, mogu doći u Hrvatsku na odmor i sa svojim konjima. Mi smo to očekivali, zato smo i izgradili tu modernu štalu za smještaj, to su veliki, prostrani boksovi s velikim sjenikom iznad, napajalicama i svim komforom“, kaže Uravić.

Podigli su kredit preko poslovne banke, dovršili projekt, i upravo ovih dana, na račun im je, preko Agencije za plaćanje iz IPARD fonda vraćeno 50 posto uloženih sredstava bespovratno.

"To su nam uplatili na račun u banku i banka nam je prekalkulirala kredit i mi sad otplaćujemo samo polovicu tog kredita, s dva posto kamata na deset godina", ističe Uravić.

Ulaskom u EU Hrvatskoj se otvaraju novi strukturni fondovi, u predpristupnima je imala na raspolaganju 1.1 milijardu eura, a osobito je dobro iskoristila bespovratna sredstva - čak 78 posto raspoloživih IPA programa - ističe pomoćnica ministra regionalnog razvoja i fondova Europske unije Helga Bubanović - Devčić.

"Uvijek se može bolje. Ali, puno toga ne bi bilo da nije bilo EU fondova. Evo, naprimjer, veliki projekti vodoopskrnih sustava koje imamo trenutno u Kninu, Drnišu, Slavonskom Brodu, Osijeku, Poreču, Čakovcu... Veliko je pitanje da li bi, u ovom vremenu, uspjeli te projekte samostalno realizirati", zaključuje Bubanović - Devčić.

Pogledajte komentare (6)

Ovaj forum je zaključen
XS
SM
MD
LG