Dostupni linkovi

Stav Hrvatske stavlja evropski kalendar Crne Gore pod znak pitanja

Predsednici Hrvatske i Crne Gore, Zoran Milanović (levo) i Jakov Milatović, tokom zvanične posete Podgorici, mart 2026.
Predsednici Hrvatske i Crne Gore, Zoran Milanović (levo) i Jakov Milatović, tokom zvanične posete Podgorici, mart 2026.

Završetak pristupnih pregovora Crne Gore sa Evropskom unijom (EU) u skorijoj budućnosti postao je malo verovatan. Na to ukazuju tvrd stav Hrvatske na raspravi lidera 27 država članica i zaključci koje su lideri usvojili u noći između 15. i 16. oktobra.

Zagreb je, zbog otvorenih bilateralnih pitanja, postavio Podgorici osam uslova koje mora da ispuni pre članstva.

Svi su neposredno vezani za poglavlja 23 (Pravosuđe i osnovna prava) i 31 (Spoljna, bezbednosna i odbrambena politika).

Ta poglavlja se ne mogu zatvoriti bez saglasnosti svih 27 članica.

Doduše, već i 12 poglavlja koja su i dalje otvorena dovoljno govore da je završetak pregovora u dva i po meseca, koliko je ostalo do kraja 2026, teško izvodljiv.

Tehnički gledano, ta poglavlja bi mogla biti privremeno zatvorena već u prvih nekoliko nedelja 2027. Ipak, zbog hrvatskih rezervi ostaje otvoreno pitanje kako će naredna godina izgledati za Crnu Goru na putu ka EU.

Ni prva polovina 2027. više nije izvesna

Crna Gora je imala za cilj da ceo pregovarački proces okonča do kraja ove godine. Za taj plan imala je podršku evropskih institucija. One su rokove koje je Podgorica sama sebi zacrtala smatrale ambicioznim, ali ne i neizvodljivim.

S obzirom na broj poglavlja koja čekaju privremeno zatvaranje, ipak je postajalo jasno da bi se proces mogao preliti u narednu godinu.

Briselski zvaničnici su zato poslednjih nedelja počeli da nagoveštavaju završetak pregovora početkom 2027.

Otkako je Hrvatska predočila svoje uslove, mnoge evropske diplomate pitaju se da li će i naredna godina, ili barem njena prva polovina, biti propuštena.

Pozivajući se na sadržaj hrvatskih uslova, jedan evropski diplomata upućen u proces izrazio je sumnju da će Litvanija uspeti da tokom svog predsedavanja okonča pristupne pregovore sa Crnom Gorom. Litvanija predsedava EU od 1. januara do 30 juna 2027.

Drugi diplomatski izvor ocenio je stav Hrvatske prema pristupnom procesu Crne Gore zabrinjavajućim. Izrazio je nadu da će otvorena pitanja biti prevaziđena kako ne bi došlo, kako je rekao, do blokade crnogorskog pristupanja.

Plenković: Mnogo zemalja razume našu poziciju

Diplomatski izvori upoznati sa raspravom tokom radne večere lidera, održane 15. oktobra, potvrdili su za Radio Slobodna Evropa (RSE) da među ostalim liderima nije bilo ozbiljnog otpora hrvatskim rezervama.

Prema nekim izvorima, mađarski premijer Peter Mađar je kratko ocenio pristup Zagreba nekorektnim, ali se sve praktično završilo na toj jednoj rečenici.

Da otpora među ostalim liderima nije bilo, potvrdio je i hrvatski premijer Andrej Plenković.

"Nije bilo nikakvog pritiska drugih država članica. Naprotiv, puno zemalja ima razumevanje za našu poziciju", rekao je Plenković novinarima 16. oktobra.

Zaključci samita kao prvi signal zastoja

Da više nema garancije kada će Crna Gora okončati proces, vidi se već u zaključcima samita. Okončati proces znači privremeno zatvoriti sva pregovaračka poglavlja, a za to je potrebno da se usaglase sve države članice, odnosno da Zagreb ukloni rezerve.

EU je u završnom dokumentu, znatno ublažila rečnik o pristupnom procesu Crne Gore.

U nacrtu zaključaka stajalo je da Evropski savet konstatuje nameru predsedavanja Savetom da se dogovor o privremenom zatvaranju svih pregovaračkih poglavlja postigne "do kraja ove godine". Nacrt je predviđao i rad na finalizaciji teksta Sporazuma o pristupanju "što je pre moguće".

U konačnom tekstu ostala je samo namera irskog predsedavanja da "radi na" privremenom zatvaranju "preostalih" poglavlja. Datuma više nema, a ceo deo o finalizaciji sporazuma je izbrisan.

Izmene koje na prvi pogled deluju kao jezičke, iz briselske perspektive su suštinske i menjaju politički smisao teksta. Formulacija "postići dogovor" zamenjena je slabijom "raditi na", čime je obaveza rezultata svedena na obavezu truda.

Umesto o zatvaranju "svih" poglavlja, što je sugerisalo jedan završni politički paket, sada se govori o "preostalim" poglavljima.

Plenković je potvrdio da je tekst završnog dokumenta izmenjen upravo na insistiranje Zagreba.

"Izmenili smo na našu inicijativu zaključke koji su poslali jednu realnu poruku kolegama u Crnoj Gori da se prione na razgovorima s Hrvatskom", rekao je on.

Dodao je da želi da se razgovori nastave i otvorena pitanja reše.

"Bili smo potpuno transparentni. Sve ono što smo javno kazali u Tivtu početkom juna predstavili smo i ponovili kolegama", rekao je Plenković.

Crna Gora je, najnapredniji kandidat za članstvo. Privremeno je zatvorila 21 od 33 pregovaračka poglavlja i jedina je zemlja za koju je u EU počela izrada Sporazuma o pristupanju.

Ipak, bez saglasnosti Zagreba ne mogu se zatvoriti nijedno preostalo poglavlje, uklučujući poglavlja 23 i 31. A Sporazum o pristupanju, kada i ako bude potpisan, moraju ratifikovati sve članice, uključujući Hrvatsku.

Želite podijeliti informacije sa nama? Kontaktirajte nas na:

Možete nam poslati dokaze ili informacije koje mogu pomoći našim istraživanjima. Ovdje pročitajte smjernice za povjerljivu komunikaciju.

Povezani sadržaji
​
XS
SM
MD
LG