Dostupni linkovi

Hrvatska blokada Srbije u Evropskom savetu bila bi neproduktivna


Zastava EU i zastava Srbije
Zastava EU i zastava Srbije

Iako su hrvatski članovi Spoljnopolitičkog odbora Evropskog parlamenta pre desetak dana ostali izolovani u pokušaju da u rezoluciju o napretku Srbije ugrade niz zahteva koji bi uslovili napredak Srbije rešavanjem bilateralnih pitanja sa Hrvatskom, ako se opredeli za politiku takve blokade, Hrvatska bi u Evropskom savetu, gde nema preglasavanja, mogla iskoristiti pravo veta i glasati protiv otvaranja poglavlja u pregovorima Srbije sa EU, smatraju sagovornici Radija Slobodna Evropa, koji istovremeno upozoravaju da je upotreba veta od strane zemlje-članice EU prema zemlji-kandidatu višestruko neproduktivna.

Odgovarajući na pitanje da li će Hrvatska nastaviti da u Briselu uslovljava Srbiju nerešenim bilateralnim pitanjima, Jovan Komšić, profesor Novosadskog univerziteta, kaže da se boji da bi se to moglo dogoditi, jer nije moguće očekivati strateški preokret političkih snaga u Hrvatskoj koje streme ideološkoj plataformi nacionalne desnice, koje su dobile prvu političku bitku izborom nove predsednice i koje se pripremaju za parlamentarne izbore do kraja godine, ako ne i pre.

“U tom kontekstu nije moguće očekivati da neće koristiti svaku tribinu, u nacionalnom kontekstu pre svega, ali i u evropskom kontekstu, za emitovanje političkih poruka koje prijaju njihovim biračima. Nažalost, u toj nacionalizaciji politike njihovim biračima su vrlo bliske političke poruke zatezanja političkih odnosa sa Balkanom, koji još dugo mora sedeti u čekaonici za Evropu”, kaže Komšić.

Do izvesnog ublažavanja tenzija moglo bi doći nakon bilateralnih susreta visokih zvaničnika dveju zemalja, posle posete predsednice Hrvatske Srbiji, veruje Komšić, ali dodaje da ne očekuje bitno odustajanje od politizacije neuralgičnih tema na ovim prostorima:

Jovan Komšić
Jovan Komšić

“Bez obzira što su doživeli neku vrstu ozbiljne političke kritike od svojih kolega u Evropskom parlamentu za insistiranje na platformi koja bi trebalo da umanji šanse za evropski put Srbije, iako se oni deklarativno tako ne odredjuju, čini mi se da će to i dalje opstati, ali sve će to biti u zavisnosti od šireg evropskog konteksta, u kojem najuticajnije članice Evropske unije mogu poslati političku poruku da to ponašanje Hrvatske neće biti shvaćeno kao kooperativno”, ocenjuje Komšić.

Srbija sa svoje strane, umesto zatezanja odnosa mora voditi aktivniju politiku u regionu koja će uzeti u obzir sve linije interesa obe države i u pregovorima sa Hrvatskom odlučnije krenuti u rešavanje svih otvorenih pitanja. Ona, smatra Komšić, ima interesa “da bude aktivniji motor i inicijator za saradnju, pri čemu će onda i u evropskom kontekstu moći lakše da se pokaže i dokaže da su razlozi za eventualne blokade u saradnji na nekoj drugoj strani”.

Politika blokade evrointegracija zemalja-kandidata za članstvo u EU vrlo je neproduktivna, ocenjuje za RSE Alexandra Stiglmayer, viša analitičarka briselske Incijative za evropsku stabilnost. Ona smatra da problemi izmedju dveju zemalja treba da se rešavaju u bilateralnim odnosima, a ne preko procesa evrointegracija. Podseća pritom da je i sama Hrvatska bila žrtva blokade zbog zahteva Slovenije da se reši pitanje Piranskog zaliva i štednih uloga u Ljubljanskoj banci.

“Na kraju su Evropska unija i Evropska komisija izvršile pritisak na Sloveniju, nakon čega je Slovenija to pitanje dala na arbitražu. Ali, i Slovenija je doživela blokadu. Kada je ona pregovarala o članstvu u EU, Austrija je tražila da promeni granice. Dakle, to je jedan fenomen koji je raširen i Evropska komisija se bori protiv toga da jače države koja su već u Evropskoj uniji koriste takav mehanizam da izdejstvuju to što žele”, kaže Stiglmayer.

RSE: Verovatno je najveća žrtva Makedonija koju Grčka godinama blokira zbog imena.


STIGLMAYER: "Da, svakako. Već od 2008. godine, kada je Evropska komisija prvi put predložila da se otvore pregovori sa Makedonijom, Grčka blokira tu zemlju – i njeno pristupanje NATO-u i Evropskoj uniji. To je najgori primer toga i Grčka uopšte nije htela da pristane da se to pitanje da na arbitražu."

Iako u Briselu vlada kultura traženja kompromisa, pa se na članice koje su naklonjene lakoj upotrebi veta ne gleda nimalo blagonaklono, naša sagovornica ističe da Evropska unija nema institucionalne mehanizme da spreči ovakvu zloupotrebu veta.

“Ona nema te mehanizme, a ne može ih ni uspostaviti jer bi za to opet trebala saglasnost svih država-članica, a zašto bi se Grčka sada složila kada ona koristi veto da blokira Makedoniju. To znači da Evropska komisija i EU nemaju ništa osim lepih reči i, naravno, izolacije. Primerice, za Sloveniju je bilo nemoguće da ostane pri svom zahtevu nakon što je bila izolovana u Evropskom savetu gde su sve države-članice predstavljene i nakon što je Komisija izvršila pritisak. Zbog toga su se povukli.

Alexandra Stiglmayer
Alexandra Stiglmayer

Što se tiče Grčke, to je komplikovan problem, jer kad je ona prvi put rekla ‘ne’, a to je bilo 2008. godine, to je u stvari išlo u prilog drugim državama EU koje nisu želele da se nekom velikom brzinom nastavi proširenje. Zato su tada ćutale, odnosno, složile se sa Grčkom. Dakle, sada, šest godina kasnije, bilo bi za njih jako teško da kažu da su promenile mišljenje, a u Makedoniji se opet dogodilo to da su se političke prilike pogoršale. Znači, danas Grčka nije izolovana, ona danas ima punu podršku drugih članica EU koje kažu – ne, Makedonija momentalno nije zrela da počne pregovore”, podseća Stiglmayer.

Kako onda izaći iz tog začaranog kruga?

“Ja mislim da će biti razgovora izmedju Komisije i Hrvatske i drugih država-članica, gde će Hrvatskoj biti rečeno – vi znate šta to znači biti blokiran na putu ka EU; mi shvatamo da možda imate neke zamerke na taj srpski zakon o sudjenju za ratne zločine, ali rešavajte to u bilateralnim razgovorima. Isto se odnosi i na sva druga pitanja koja je Hrvatska želela da uvede kroz amandmane. Mislim, čak se i Hrvatski sabor obavezao 2013. godine, pre nego što je Hrvatska ušla u Evropsku uniju, da Hrvatska neće koristiti blokadu vetom. A sad je jasno da su prvom prilikom koja se pružila zapretili da će to učiniti. Ja se, medjutim, nadam da će se Hrvatska razumno ponašati, da će videti da nema podršku za to i da neće više imati takve istupe“, kaže za RSE Alexandra Stiglmayer.

XS
SM
MD
LG