Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović je navode iz Bosne i Hercegovine o navodnim aktivnostima hrvatskih obavještajaca odbila komentirati riječima da ne namjerava poticati propagandu pojedinih političkih krugova u BiH. Na obraćanju novinarima o svojim vanjskopolitičkim aktivnostima, pohvalila je ruski stav o položaju bh. Hrvata i izrazila žaljenje što u razgovorima sa Srbijom nema pomaka oko nalaženja nestalih.
Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine dostavilo je, naime ovog mjeseca Predsjedništvu te države informaciju o aktivnostima hrvatskih obavještajaca i diplomata na navodnom naoružavanju selefija u BiH, te je rečeno da je informacija pod oznakom tajnosti.
Hrvatska predsjednica oštro je odbila komentirati tvrdnje kako je hrvatska obavještajna služba SOA vrbovala i naoružavala radikalne islamiste u Bosni i Hercegovini, a sve kako bi se navodno dalo dokaze za njezinu tvrdnju o tisućama boraca tzv. Islamske države koji se vraćaju u BiH.
"Dakle, govorila sam o tisućama ekstremista u BiH i u području jugoistoka Europe, što je potvrđeno i u međunarodnim krugovima. A što se tiče vašeg pitanja oko uloge Sigurnosno-obavještajne agencije (SOA), uopće nemam namjeru sudjelovati niti poticati propagandu pojedinih političkih krugova u Bosni i Hercegovini", rekla je Grabar-Kitarović.
Na pitanje kako komentira prošlogodišnju posjetu srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića Zagrebu, pogotovo u kontekstu njezine nedavne izjave da joj je žao što nakon tog susreta nije više postignuto, kazala je da je svaki razgovor dobar, a da je uostalom i predsjednik Tuđman razgovarao s Miloševićem u vrijeme – kako je kazala – "agresije tadašnjeg velikosrpskog režima na Hrvatsku".
"Rekla sam – za uspjeh je potrebno dvoje, i kod toga stojim kada je riječ o svim otvorenim pitanjima sa Srbijom. Uz naglasak da je uspjeh Hrvatske da je u Strategiju proširenje za tzv. Zapadni Balkan ušao i uvjet da prije stupanja u članstvo Europske unije države kandidatkinje moraju riješiti otvorena pitanja sa susjednim državama. Dakle, mi ne želimo nikoga ucjenjivati, ali – realno gledajući – moramo iskoristiti prava koja imamo, i to je u konačnici na korist državljana i jedne i druge zemlje", navodi Grabar-Kitarović.
Ona je otklonila špekulacije da njezin posebni savjetnik za pitanja nestalih Ivica Vrkić razmišlja o napuštanju te funkcije zbog nemogućnosti suradnje sa Upravom za zatočene i nestale koja se nalazi u hrvatskom Ministarstvu branitelja.
"Štoviše, nedavno je u hrvatskoj Vladi održan razgovor između njega, srbijanskog povjerenika za nestale Verana Matića, ministra branitelja u hrvatskoj Vladi Tome Medveda i načelnika Uprave za zatočene i nestale u Ministarstvu Stjepana Sučića gdje su dogovoreni modaliteti buduće tješnje suradnje. Da, ja jesam razočarana, jednostavno zato što to pitanje nestalih doživljavam i jako osobno – osjećam to kao svoje obećanje obiteljima nestalih", pojasnila je Grabar-Kitarović.
Hrvatska predsjednica je kako je položaj Hrvata u BiH redovita tema njenih susreta sa stranim državnicima, pa je o toj temi posljednjih tjedana razgovarala sa glavnim tajnikom UN-a Antoniom Guterresom, njemačkim predsjednikom Frank-Walterom Steinmeierom, a da je to bila i tema njenih razgovora sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, što je dalo i rezultate.
"Ne može se zanemariti uloga Rusije u susjedstvu na jugoistoku Europe, posebno u Bosni i Hercegovini. Meni je bitno da Rusija podupire suverenitet, teritorijalni integritet i cjelovitost BiH, što je predsjednik Putin u više navrata potvrdio", kazala je.
"A kada je primjerice riječ o posljednjem izvješću u Vijeću sigurnosti UN-a visokog predstavnika međunarodne zajednice i posebnog predstavnika Europske unije u BiH Valentina Inzka, u raspravi koja se nakon izvješća vodila Rusija je uz Sjedinjene Države bila jedina koja je spomenula nužnost poštivanja Daytona i bila jedina država koja je govorila o pravu Hrvata na konstitutivnu jednakopravnost u BiH. To je rezultat našeg dijaloga i želimo sa Ruskom federacijom nastaviti taj dijalog o regionalnim pitanjima , pitanjima stabilnosti mira i budućnosti", dodala je hrvatska predsjednica.
Ona je dodala i kako je posjet ruskog predsjednika, iako planiran za ovu godinu, zbog izbora u Hrvatskoj prebačen za sljedeću godinu, tko god onda bio u Hrvatskoj na toj funkciji.
Na pitanjima o mogućim razmimoilaženjima između nje i premijera Andreja Plenkovića oko hrvatske vanjske politike, ona je kazala kako prijepora nema, već da "možda postoje drugačiji interesi".
"On je više fokusiran na Europsku uniju i europska pitanja, dok sam ja napravila iskorak u transatlantska područja i na druge kontinente, koliko to vrijeme i sredstva dopuštaju", riječi su predsjednice Hrvatske.
Facebook Forum