Dostupni linkovi

Suradnja tužiteljstava regije – postići jednake standarde


Sa okruglog stola u Zagrebu

Suradnja među tužiteljstvima i pravosuđima država regija je nužna, poručeno je sa okruglog stola o procesuiranju ratnih zločina u državama regije. Ona je posebno važna jer se zbog protoka vremena i starosti svjedoka i optuženika u kratkom vremenu koje je preostalo bez nje neće moći procesuirati svi preostali slučajevi.

Suradnja tužiteljstava postoji još od potpisivanja sporazuma 2005. godine, ali uvijek postoji prostor za napredak.

Zamjenica glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske Jasmina Dolmagić kazala je kako je glavni cilj postizanje jednakih standarda u postupcima za ratne zločine.

"Mi sa Tužilaštvom za ratne zločine Republike Srbije surađujemo već dugo i otprilike imamo iste standarde i kriterije za kazneni progon, tako da su ti standardi tu već uspostavljeni. Što se tiče suradnje sa tužiteljstvima u Bosni i Hercegovini, tu definitivno ima prostora za napredak", navodi Dolmagić.

Tako je za postupak protiv bivšeg pripadnika Kažnjeničke bojne HVO-a za ratni zločin nad Bošnjacima u Širokom brijegu, kojeg je Bosna i Hercegovina prepustila Hrvatskoj, Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) ispitivala svjedoke u Mostaru. To se u Hrvatskoj ne priznaje kao dokaz, pa kada su oni na suđenju u Splitu svjedočili drugačije i nisu teretili osobu koju su teretili u iskazu SIPA-i, osumnjičenik je morao biti oslobođen.

Također, ona je kazala kako su predmeti koje je Hrvatskoj dostavilo ili će dostaviti bosanskohercegovačko pravosuđe vrlo opsežni i složeni, a kako je rok za istragu faktički godinu dana, to je jako teško izvedivo.

"To se možda na prvu čini dulji rok, ali vjerujte, to je jako kratko za ove neke velike predmete ratnih zločina, pogotovo kada su samo počinitelji u Republici Hrvatskoj, a sve drugo – svjedoci, dokazi – su u drugim zemljama", dodala je Jasmina Dolmagić.

Marina Kljajić iz beogradskog Fonda za humanitarno pravo kazala je kako je u Srbiji u prošloj godini podignuto ukupno sedm optužnica za ratne zločine, i da se u svih sedam slučajeva radi o slučajevima preuzetim iz Bosne i Hercegovine.

Tužitelj za ratne zločine nije imenovan preko godinu dana, a nevladine udruge nezadovoljne su kandidatom koji je na natječaju za novog tužitelja za ratne zločine dobio najviše bodova od strane Državnog veća tužilaca.

"Reč je o kandidatu koji je u svom programu potencirao suđenja u odsutnosti i saradnju na nivou samo – šta je sa srpskim žrtvama. Hrvatske, bošnjačke, albanske žrtve nisu u tom programu nijednom spomenute", ističe Kljajić.

Ona se boji da bi suđenja u odsutnosti mogla vlastima u Srbiji poslužiti za davanje privida pred europskom administracijom da je mnogo napravljeno, dok u stvari nije napravljeno ništa.

Apsolutno protivljenje suđenjima u odsutnosti i inzistiranje na suđenju tamo gdje optuženici prebivaju iskazala je i Jelena Đokić Jović koja u ime Documente monitorira suđenja za ratne zločine u Hrvatskoj.

Jelena Đokić Jović
Jelena Đokić Jović


"Da to ilustriram spomenut ću predmet 'pokolj u Joševici' koji je započeo pred par dana na Županijskom sudu u Zagrebu i koji se provodi u odsutnosti optuženika. Ono što je bitno za suđenja u odsutnosti je da se takva presuda, ukoliko bude osuđujuća, ne može izvršiti u inozemstvu. I još jedno – optuženici koji su osuđeni u odsutnosti mogu uvijek, kada postanu dostupni državi koja ih je osudila, tražiti obnovu postupka", riječi su Jelene Đokić Jović.

U tom selu u Slavoniji pripadnici paravojske pobunjenih Srba ubili su 21 hrvatskog civila, a nijedan od osumnjičenika nije dostupan hrvatskom pravosuđu.

Tea Gorjanc Prelević iz podgoričke Akcije za ljudska prava požalila se na izuzetnu pasivnost crnogorskog tužiteljstva, koje nijedan postupak ne pokreće na vlastitu inicijativu.

Od 30 optuženika za ratne zločine u Crnioj Gori, oslobođeno je njih 26. Ona je upozorila da je istraga za ratne zločine nad nikšićko-šavničkom grupom koja je bila zatvorena u vojnom zatvoru Lora u Hrvatskoj nestala iz javnosti, i da veteranske udruge u Crnoj Gori uvijek na tom tragu napadaju crnogorske nevladine udruge kako se ne brinu za crnogorske žrtve.

Državna odvjetnica Dolmagić kazala je kako je taj slučaj "u fazi izvida" pa da zbog toga ne može o njemu govoriti.

  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG