Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Godišnjica Hrvatske: Zaslužno punoletna?


Na današnji dan pred 18 godina 18 europskih zemalja priznalo je Republiku Hrvatsku. Kakva je Hrvatska danas iz perspektive političkih analitičara, a kakva iz perspektive sindikata?

„Kao priznata, ravnopravna članica međunarodne zajednice naroda, Hrvatska ispisuje prve stranice svoje moderne povijesti koju temelji na demokratskim načelima ravnopravnosti, slobode i prava. Na tim načelima izgradila je svoju državotvornost, a na istim, danas na pragu europskih integracija, treba ustrajati još jače i čvršće,“ stoji u poruci koju je povodom Dana međunarodnog priznanja hrvatskim građanima uputio izborni pobjednik i za mjesec dana hrvatski predsjednik Ivo Josipović.

Kako međutim na današnji dan Hrvatsku vide društveni analitičari, a kako sindikalisti? Profesor zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti Ivan Grdešić kaže kako su izbori u Hrvatskoj bili uvjek dobar pokazatelj i dobra škola.

„Mislim da su ti izborni ciklusi, i parlamentarni i predsjednički, svaki na svoj način doprinijeli stabilizaciji Hrvatske – i njezinih institucija, i njezinih demokratskih vrijednosti. Uvijek smo nešto naučili, i uvijek smo se mrvicu pomakli, kako god se nekim pripadnicima nekih stranaka čini da nije tako.“

Profesor Grdešić optimističan je oko budućnosti Hrvatske:

„Srednjeročno, u sljedećih 15 godina Hrvatska je u Europskoj uniji. Sigurno će ubrzati svoje procese stabilizacije, pa vjerojatno i ekonomske procese. Mnogo toga će se raščistiti u otvorenom europskom tržištu, tako da ćemo znati što vrijedi kod nas, a što ne vrijedi. Sve u svemu, moglo je biti i bolje ovih proteklih 18 godina, a moglo je i uopće ne biti.“

UMJERENI OPTIMIZAM

Politički analitičar Davor Gjenero kaže kako Hrvatska na svoj 18. rođendan djeluje kao prilično zrela država, koja je velike političke ideje zamijenila političkim pragmatizmom. Pristupanje Europskoj uniji više nije daleko, a hrvatski političari ne ponašaju se više kao uvrijeđena djeca, već pragmatično rješavaju probleme.

„Taj fenomen se istovremeno počeo događati i na nekim drugim područjima – po prvi puta vidimo da na nekim ključnim područjima ne postoji samo načelni politički konsenzus, nego da je moguća i međusobna potpora opozicije i Vlade. Prvi put je jedna od čelnica oporbene Hrvatske narodne stranke gospođa Pusić pokazala na koji način se kao opozicijski političar na europskom parteru može zagovarati temeljne interese države, koji su i temeljni interes aktualne administracije, a čini se da se i na terenu ekonomske politike počinju dešavati takve promjene", kaže Gjenero.

Optimizam je prisutan i kod sindikalista, ali u manjoj mjeri. Loša ekonomska politika dovela je do sve više i više nezaposlenih svakoga dana, a političke elite se ne bave radnicima, jer je njima samima - sasvim dobro, kaže za naš radio Ana Knežević, predsjednica najveće sindikalne središnjice – Saveza samostalnih sindikata Hrvatske.

„Mi smo rekli da je ovaj neoliberalni, divljački kapitalizam model koji je definitivno promašen i potrošen, i da je nužan zaokret. Zaokret je nužan u pravcu jednog kapitalizma s ljudskim licem kao što je to nordijski model, u kojem je radnik partner poslodavcu, a ne trošak kojeg treba svesti na najmanju moguću mjeru.“

Nove vijesti sa hrvatske političke scene možda znače pomak nabolje.

„Sa izborom novog predsjednika, pa možda i sa ovim promjenama koje se dešavaju u vladajućoj stranci pa i Vladi, možda će se stvoriti osnova za jedan takav zaokret u kojem svakako značajnu ulogu trebaju imati hrvatski sindikati.“
  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

XS
SM
MD
LG