Dostupni linkovi

Hladnoća stigla u park


U parku sve hladnije
molimo pričekajte
Embed

No media source currently available

0:00 0:02:25 0:00

U parku sve hladnije

Stotine izbeglica iz ratom zahvaćenih država Bliskog istoka i drugih zemalja park kod beogradske Autobuske stanice i dalje koriste kao jedno od svojih privremenih boravišta iako su vremenski uslovi sve nepovoljniji, a noći sve hladnije. Broj prehlađenih se iz dana u dan povećava, uprkos tome što se ulažu napori i ugroženima dostavljaju potrebna ćebad, lekovi, hrana i sredstva za higijenu.

Jutro u parku kod beogradske Autobuske stanice, gde su pod otvorenim nebom stotine izbeglica provele prohladnu noć. Oni srećniji ogrnuti su ćebadima koje su dobili kao pomoć ili ih sami kupili. Većina je, međutim, u letnjoj garderobi i papučama noćila na temperaturi koja se spušta do jedanaest stepeni. Mnoge porodice iz parka snalaze se kako znaju i umeju da utople svoje najmlađe.

Madžed je sa svojim bližnjima u Srbiju stigao iz iračkog grada Faludže. Putuje sa ženom i dve devojčice stare šest i četiri godine. Svi oni već pet dana spavaju u šatoru.

„Jako je hladno u ovoj zemlji. Treba mi odeća za moje ćerke. Hladno nam je spavamo na ulici. Do sada nismo dobili nikakvu ćebad, morali smo da ih kupimo. U međuvremenu ćerka mi se razbolela, još nismo bili kod lekara. Ne znamo gde možemo naći lekare, lekove. Mnogo toga ovde ne znamo, a ona se još ne oseća dobro“, požalio nam se Madžed.

U blizini oko podignutog šatora igraju se tri devojčice. To su ćerke egipćanke Henet, čiju je petočlanu porodicu nemaština poterala u potragu za boljim životom. Krajnja destinacija, kao i većine drugih, je Nemačka. Ovde u Srbiji proveli su tri dana i dve noći.

„Pokrivamo se jaknama, pantalonama i tri ćebeta. To je sve što imamo. Ćebad smo dobili na putu do ovde. Za sada nijedno od moje dece nije bilo bolesno, ali ne znam šta će biti narednih dana. Ponela sam neke lekove iz Egipta, pa ako se razbole daću im to. Ne bih znala gde da ih potražim ovde“, kaže nam Henet.

Priču nam prekida komešanje, pošto su se u parku pojavili volonteri Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila i ekipa "Lekara bez granica". Doneli su pomoć u hrani i osnovnim potrepštinama. Raspodelu je propratilo tiskanje izgladnelih ljudi oko aktivista iz čijih ruku su dobijali sendviče i osnovna sredstva za higijenu: sapune, šampone i paste za zube.

Jovana Vinčić, jedna od aktivistkinja podvlači da, bez obzira na to koliko se pomoći donese i podeli, nije dovoljno. Pet stotina sendviča u utorak je otišlo za čas, isti slučaj je dan ranije bio i sa nekoliko stotina sokova, priča nam Jovana. Jer broj izbeglica u parku, iako mnogi odlaze dalje, ipak raste iz dana u dan, kaže ona.

„Vreme postaje sve hladnije i hladnije. Sve više ljudi je prehlađeno. Delili smo ćebad, vreće za spavanje i nešto malo šatora. Ali to nije dovoljno, mali je broj ljudi koji time bude zahvaćen. Sredstva za higijenu i dezinfekciju ruku, vitamini, topla odeća i obuća za bebe, termosi i ćebad. To je nekako sada najpotrebnije“, kaže Jovana.

Oni kojima je pak potrebna medicinska pomoć, mogu se obratiti „Lekarima bez granica“, koji svakodnevno obilaze park. Primili su ćerku našeg sagovornika sa početka priče Madžeda, ali i mnoge druge – kaže za naš program doktorka Marija Petković.

„Najveći broj pacijenata u ovom trenutku jesu deca, trudnice i starije osobe sa hroničnim oboljenjima. Oni su u ovom trenutku najugroženiji. Snadbevamo ih medicinskim savetima, lekovima i ukazujemo prvu pomoć i upućujemo u druge ustanove. Najveći problemi su njihovo prihološko stanje, loši uslovi u kojima noće i sve ostalo. Donosimo im odeću, za decu pelene i osnovne higijenske produkte. Nešto što bi svaka osoba trebalo da ima“, kaže nam doktorka Petković.

U danima koji slede prognozirani su kiša i pljuskovi, dodatne neprilike za ove ljude, koji bežeći pred ratom i nemaštinom noći provode pod otvorenim nebom.

  • Slika 16x9

    Milan Nešić

    Reporter i novinar beogradskog biroa Radija Slobodna Evropa od septembra 2012. do februara 2019. Uređivao i vodio dnevne radijske informativne emisije. Sa terena izveštavao o razornim poplavama koje su pogodile Srbiju proleća i jeseni 2014. godine, u saradnji sa kolegama uradio desetine reportaža sa balkanske migrantske rute, kako iz Srbije, tako i iz Mađarske i Makedonije. Bavio se dnevno-političkim, ekonomskim, društvenim i temama iz oblasti evrointegracija Srbije. Kada se ne bavi najvećom strašću, novinarstvom, uživa sa svojim timom - Aleksom i Dušicom.

XS
SM
MD
LG