Američki predsjednik Joe Biden najavio je u nedjelju, 21. maja, novi paket vojne pomoći Ukrajini, vrijedan 375 miliona dolara, koji uključuje streljivo, topništvo i oklopna vozila.
Na sastanku sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, koji je održan u Japanu, Biden je kazao da Sjedinjene Američke Države (SAD) čine sve što mogu kako bi osnažile odbranu Ukrajine u ratu koji je započela Rusija 24. februara 2022.
Zelenski je prethodno u nedjelju izjavio da je uvjeren da će Kijev od Zapada dobiti borbene avione F-16, što će, kako je kazao, pomoći odbijanju ruske invazije.
"Imat ćemo avione. Za sada ne mogu reći koliko. To nije tajna, ali ne znam to ni sam", rekao je na konferenciji za novinare, održanoj u okviru samita grupe sedam (G7) u Hirošimi.
Obraćajući se novinarima, američki predsjednik je pak kazao da ima čvrstu granaciju da Ukrajina neće koristiti borbene avione F-16 za napade na ruskom teritoriju.
Biden je dodao da bi avioni F-16 mogli biti od koristi gdje god je ruska vojska na ukrajinskom teritoriju.
Biden i Zelenski razgovarali su na marginama samita grupe sedam (G7) u Hirošimi koja okuplja lidere vodećih svjetskih ekonomija - Sjedinjenih Država, Japana, Njemačke, Velike Britanije, Francuske, Italije i Kanade.
Lideri G7 signalizirali su Rusiji na samitu da su spremni da dugoročno stanu uz Ukrajinu, prenosi Reuters.
Zelenski je kazao da je "svijetu predstavio ukrajinsku mirovnu formulu u deset tačaka", tokom susreta sa svjetskim liderima na samitu u Japanu.
"Sve dok su osvajači u našoj zemlji, nitko neće sjesti za pregovarački stol s Rusijom", napisao je Zelenski na Twitteru, ističući da "svijet ima dovoljno moći da prisili Rusiju na mir".
"Naš svijet je ogroman, ali svi smo u njemu zajedno. Od Japana do arapskih zemalja, od Evrope do Latinske Amerike, nalazimo podršku za našu formulu", kazao je.
Podrška Ukrajini
Samit u Hirošimi bio je fokusiran na ruski rat u Ukrajini, ekonomsku sigurnost, zelene investicije i situaciju u indo-pacifičkom regionu.
Japanski premijer Fumio Kishida ocijenio je u nedjelju da je "značajno" što su lideri G7 pokazali solidarnost u namjeri da podrže međunarodni zakon i red.
Kishida je to izjavio na konferenciji za novinare, kojom je zatvorio trodnevni samit u Hirošimi.
Njemački kancelar Olaf Scholz kazao je da su potencijalni saveznički programi obuke za ukrajinske pilote na ratnim avionima F-16 bili poruka Rusiji da ne očekuje uspjeh u svojoj invaziji na Ukrajinu, čak ni u dugotrajnom sukobu.
Sjedinjene Države najavile su sankcije za više od 300 ciljeva, s ciljem kažnjavanja Rusije za njezinu invaziju na Ukrajinu,
Velika Britanija je objavila planove za zabranu uvoza ruskih dijamanata, bakra, aluminija i nikla i najavila novi val sankcija protiv Rusije, ciljajući na kompanije povezane s navodnom krađom ukrajinskih žitarica.
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov ocijenio je da su odluke G7 na summitu bile usmjerene na "dvostruko obuzdavanje" Rusije i Kine.
Zajednički pristup prema Kini
Inače, lideri G7 najavili su zajednički pristup prema Kini, želeći "umanjiti rizik, a ne odvojiti" ekonomski angažman sa zemljom koja se smatra "tvornicom svijeta".
Predsjednik Sjedinjenih Država naglasio je važnost stvaranja nezavisnosti o kineskim lancima za snabdijevanje, te otpora "ekonomskoj prisili" i suprotstavljanja "štetnim praksama koje štete radnicima".
"To znači zaštitu uskog skupa naprednih tehnologija ključnih za našu nacionalnu sigurnost", dodao je Biden.
Britanski premijer Rishi Sunak ocijenio je da Kina predstavlja "najveći izazov današnjeg doba" u pogledu globalne sigurnosti i prosperiteta, te da je "sve autoritarnija kod kuće i u inozemstvu".
Lideri G7 u izjavama su dali Pekingu do znanja svoje stajalište o pitanjima koja izazivaju podjele, kao što su Indo-Pacifik i Tajvan.
Kina usprotivila zajedničkoj izjavi G7 iz Hirošime i žalila se organizatoru samita Japanu, saopćilo je kinesko Ministarstvo vanjskih poslova.
