Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Biščević: Političari su pred povijesnom odgovornošću


Hido Biščević, Foto: Midhat Poturović
U BiH najviše nedostaje svijest da vrijeme prolazi, svijest o tome da susjedi napreduju na putu ka EU, a da bi BiH mogla zaglaviti u još četiri godine stagnacije, kaže u intervjuu za RSE generalni sekretar Vijeća za regionalnu saradnju Hidajet Biščević.

RSE: Na kraju smo 2009. godine. Kako cijenite kako je Vijeće za regionalnu saradnju radilo tokom godine i šta je postiglo?

BIŠČEVIĆ: Moglo bi se reći da smo zapravo priveli kraju jednu vrlo tešku godinu. Godina je obilježena prije svega zastojem u procesu proširenja, zastojem u pregovaračkom procesu u slučaju Hrvatske, zastojem u rješavanju otvorenih pitanja u regiji. U nijednom, iskreno govoreći, otvorenom pitanju - pitanje vezano uz status, pitanje uz odnose pojedinih prijestolnica, pitanje granica - nije zabilježen bitniji pomak. Treća karakteristika 2009. sa stanovišta regionalne suradnje i napretka u eurointegracijskim procesima je svakako činjenica da je za jedan dio zemalja odobren bezvizni režim i mislim da je to jedan ogroman politički i društveni događaj za ljude i narode s ovih prostora, uz veliku nadu i velika očekivanja da će i BiH, ispunjavajući svoj dio obveza, biti priključena tom bezviznom režimu i stavljena u jedan ravnopravan položaj - odnosno svi njezini građani.

RSE: Bh.političari kažu da jesu za evropske integracije, ali pritom ne rade ništa da sarađuju sa susjedima.

BIŠČEVIĆ: Ono što u BiH najviše nedostaje je ta svijest da vrijeme prolazi, svijest o tome da susjedi napreduju, i svijest o tome da zaostajanje BiH u uvjetima u kojima - da spomenem samo dva eklatantna primjera - Hrvatska završava ili privodi kraju pregovore, a Srbija otpočinje pregovore. U vremenskom periodu od narednih nekoliko godina Srbija će, uvjeren sam, također ubrzano krenuti u pregovore i približavati se članstvu. Zamislite BiH kako stoji u mjestu, a dva najbliža i najvažnija susjeda napreduju i ulaze u članstvo. Čini mi se gotovo nezamislivo da jedna zemlja
Ukoliko se bh. političari ne dogovore barem o nekim temeljnim načelima samoodržive države u kojoj žele živjeti njihovi sadašnji i budući naraštaji, ukoliko se ta rasprava produži, ukoliko dođu parlamentarni izbori, zemlja će izgubiti još četiri godine unutar kojih će Hrvatska i Srbija praktično biti ili u EU ili na rubu EU.
ostane u nekakvom političkom vakumu u tom pogledu. Prema tome, rekao bih da se radi o jednoj povijesnoj odgovornosti političkih vodstava u BiH da naprosto i razgovore u Ustavu i ustroju zemlje počnu voditi sa punom sviješću o povijesnoj odgovornosti.

RSE: Mi ulazimo u izbornu godinu. Mislite li da će to još više usporiti?

BIŠČEVIĆ: Ukoliko se bh. političari ne dogovore barem o nekim temeljnim načelima samoodržive države u kojoj žele živjeti njihovi sadašnji i budući naraštaju, ukoliko se ta rasprava produži, ukoliko dođu parlamentarni izbori, zemlja će zapravo odsklizati i proklizati kao što je na neki način proklizala i otklizala u vrijeme travanjskog paketa pred nekoliko godina, izgubiti još četiri godine u novom izbornom ciklusu, izgubiti četiri godina unutar kojih će Hrvatska i Srbija praktično biti ili u EU ili na rubu EU. U tom razdoblju od četiri godine se može dogoditi da i Crna Gora i Albanija i Srbija i Makedonija ili pregovaraju ili završavaju pregovore. To je za svakog odgovornog bh. političara ozbiljno pitanje kako će se suočiti možda ne sa pitanjem birača na ovim izborima, ali sa pitanjem birača na sljedećim.

RSE: Kakvo je vaše mišljenje da li bi eventualno veća ekonomska regionalna saradnja pomjerila ove dignute zidove, možda neki zajednički infrastrukturni projekti na koridoru 5C?

BIŠČEVIĆ: Ja mogu sa zadovoljstvom reći da smo mi 2009. godinu završili 9. decembra velikom i značajnom konferencijom gdje je promovirana upravo ta ideja o jačoj transregionalnoj suradnji u prioritetnim oblastima, infrastruktura, transport, energetika itd. I na neki način napravljen je one stop shop evropskih institucionalnih banaka za financiranje budućih velikih, razvojnih infrastrukturnih projekata u regiji. Sad je to samo inicijalni fond od nekih 127 milijuna eura na koji će se nadovezati sredstva buduća financijska sredstva Evropske komisije u iznosu od nekoliko stotina milijuna eura, ali financiranje prije svega ovisi o kvaliteti projekata koje će same vlade ponuditi. Da li će Srbija, BiH i Hrvatska ponuditi kvalitetan zajednički projekt u ovom ili onom segmentu infrastrukture, transporta, energenata itd., o tome ovisi koliko će biti spremnosti evropskih institucionalnih banaka, i naravno javnog i privatnog partnerstva kao nadopune, da financiraju te projekte.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG