Dostupni linkovi

Autoritarna vlast Srbiju drži dalje od EU, zaključio Helsinški odbor


Slavlje u štabu Srpske napredne stranke u izbornoj noći u Beogradu, 17. decembra 2023.
Slavlje u štabu Srpske napredne stranke u izbornoj noći u Beogradu, 17. decembra 2023.

Srbija je i dalje daleko od opredeljenja za članstvo u Evropskoj uniji, saopštio je Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji u godišnjem izveštaju za 2023.

Ta nevladina organizacija navodi da vlast ne radi na reformama i demokratizaciji društva, da su primetni sve veći uticaj Srpske pravoslavne crkve (SPC), istorijski revizionizam i smanjenje tolerancije.

"Srbija nikada nije bila dalja od evropskih vrednosti. Izbori 17. decembra pokazali su suštinu režima, da neće birati sredstva za ostanak na vlasti", rekla je 31. januara na predstavljanju izveštaja u Beogradu predsednica Helsinškog odbora u Srbiji Sonja Biserko.

'Autoritarna SNS vlast'

On je navela da je nastavljeno rastakanje demokratskih vrednosti i pojačana tendencija ka autoritarnosti.

Ocenila je da se vlast Srpske napredne stranke (SNS) ne trudi da ispuni kriterijume Evropske unije za članstvo, već da radi toliko da ostane na evropskim fondovima.

"Od kako je 2012. SNS došao na vlast Srbija živi u stalnoj napetosti i ne uspeva da se demokratizuje", navela je Biserko.

Dodala je da su držanje nacionalnog pitanja kao centra politike, istorijski revizionizam, antijugoslovenstvo, promocija četništva i sprega režima sa kriminalom uništili sve moralne vrednosti društva.

"SPC i SNS imaju odnos čvrste saradnje kojim se ugrožava sekularnost karaktera države. Crkva utiče na suženje ljudskih prava, naročito kada je reč o manjinama, dok je sa druge strane sve manje tolerancije i pojačava se nasilje", rekla je Biserko.

Ona je ocenila da je za pozitivne promene neophodan snažniji diplomatski i politički pritisak Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije na aktuelnu vlast u Srbiji, kao i što ranije formulisanje Mapa puta za proširenje kako bi se region ponovo mobilisao za evroatlantske integracije.

'Slučaj Banjska promenio odnos prema Beogradu'

Biserko je kao primer porasta nasilnih događaja istakla masovna ubistva u Beogradu i okolini Mladenovca u maju, kao i upad naoružane grupe lokalnih Srba u Banjsku na severu Kosova 24. septembra, kada su ubijeni kosovski policajac i trojica napadača srpske nacionalnosti. Ocenila je da je taj događaj dramatično promenio odnos međunarodne zajednice prema Srbiji.

"Podela Kosova je jedina opcija za koju se Beograd zalaže što je, uprkos Briselskom i Ohridskom sporazumu, pokazao i upad na kosovskom severu. Srbija uz podršku Rusije preferira zamrznuti konflikt koji u svakom trenutku može da se aktivira, što je pokazao slučaj Banjska", piše, između ostalog, u godišnjem izveštaju Helsinškog odbora za Srbiju.

Dodaje se da je neophodan uticaj Zapada na što bržu stabilizacija Zapadnog Balkana kako bi se predupredili novi konflikti i da je zbog toga potrebno ojačati civilni sektor.

'Nema pravne države'

Izveštaj ukazuje da u Srbiji nije uspostavljena pravna država i konstatuje da je osnovni razlog za to politička nespremnost vlasti da to uradi.

"Iz karaktera vlasti proizilazi i praksa da se štiti organizovani kriminal. Prema navodima Globalne inicijative protiv transnacionalnog organizovanog kriminala, Srbija je treća u Evropi i lider u regionu kad je reč o organizovanom kriminalu", konstatuje se u izveštaju Helsinškog odbora.

Kao višedecenijski problem ističe se nestabilan sektor bezbednosti u kom dominira politika, zbog čega vojska i policija ne ostvaruju svoju Ustavom definisanu namenu.

'Favorizovanje Rusije'

Opisujući državnu politiku kroz izveštavanje provladinih medija, Helsinški odbor navodi da se o Rusiji izveštava u pozitivnom tonu, te da je i Kina tako predstavljena u najdominantnijim temama kao što su Kosovo, rat u Ukrajini, energetika i ekonomija.

"Mediji većim brojem pominjanja i činjenicom da je Rusija dominantno predstavljena u pozitivnom svetlu neguju bliskost sa Rusijom", dodaje se.

U posebnom poglavlju o zdravstvenom sistemu Srbije navodi se da je taj sektor nepobitan pokazatelj uništene ideje o socijalnoj državi.

"Umesto toga, građani su dovedeni u još neravnopravniji položaj, povećan je jaz između bogatih i siromašnih, sveukupna socijalna nejednakost i diskriminacija su normalizovani", zaključak je izveštaja Helsinškog odbora u Srbiji.

Preporučujemo

XS
SM
MD
LG