Komisija Justitia et pax Hrvatske biskupske konferencije predstavila je danas izjavu povodom aktualne krize, u kojoj među ostalim osuđuje eksperimentiranje sa reformom zdravstva i mirovinskog sustava, a zalaže se za to da teret krize snose oni koji imaju više i mnogo više. Međutim, čelnici Komisije oštro su reagirali na novinarsko pitanje – je li to kritika Vladinog paketa mjera gospodarskog oporavka, i odbacili takve kvalifikacije.
Na pola puta – to je dojam nakon današnjeg predstavljanja izjave Komisije Justitia et pax Hrvatske biskupske konferencije o aktualnoj krizi i načinima izlaska iz nje.
Ocjene iznesene u izjavi nisu bezazlene - uzrok aktualne krize koja se iz financijske pretvara u gospodarsku, pa socijalnu jest u gramzivosti i pohlepi, zatim - Hrvatskoj se obilo o glavu eksperimentiranje sa privatizacijom po receptu Svjetske banke i MMF-a, zatim – reforme mirovinskog i zdravstvenog sustava su preradikalne i postoji opasnost da i one prerastu u neodgovorni eksperiment.
Teret krize ne smiju po kriteriju lažne solidarnosti snositi „svi podjednako“, već oni koji mogu i imaju više, dakle – financijski, energetski i telekomunikacijski sektor, siva ekonomija i svijet preplaćenog sporta i spektakla, sugerira izjava. Međutim, kada je kolegica upitala predsjednika Komisije Justitia et pax, sisačkog biskupa Vladu Košića – je li to kritika Vladinog paketa mjera za oporavak gospodarstva, uslijedio je hladan tuš!
„Ovo što ste vi sada učinili je tipično pogrešno iščitavanje dokumenata. To nema veze sa stvarnim čitanjem – vi čitate nešto što ne piše. Ja ne znam odakle ste to izvukli i na temelju čega ste to zaključili. Točka!“
Izići iz „gladijatorskog obrasca“
Tajnik Komisije Gordan Črpić dodao je kako je namjera izjave bila izići iz „gladijatorskog obrasca“ u kojem se samo konfrontira suprotstavljene stavove bez ikakvog rezultata.
„Nismo išli na to da sada napravimo još jednu kritiku u nizu kritika u društvu, jer od toga neće biti velike pomoći. Osnovna intencija ove naše izjave je da mijenjamo akcente, jer s time što ćemo pokazati da ništa ne valja i nitko ne valja padat ćemo u sve veću depresiju. Jednostavno, želimo napraviti jednu pozitivnu atmosferu i pozitivnu klimu u društvu.“
Kako su u savjetodavnom Vijeću za socijalnu pravdu što ga je formirao predsjednik Josipović među 16 članova i dvojica svećenika, novinari su pitali biskupa Košića – imaju li oni i crkveni mandat i misli li Komisija preko njih djelovati u tom vijeću i šire u društvu? Košić je bio jasan.
„Ukratko – ne mislimo! Nisu oni delegirani od institucija crkve. Njih je predsjednik pozvao, oni su se odazvali. Oni žele doprinijeti, vjerojatno i hoće nešto. Oni to rade u svoje ime, u ime svog uvjerenja i kršćanskih i teoloških kvalifikacija, ali ne u ime institucije crkve.“
Hoće li ova izjava o krizi i načinu izlaska iz nje institucije u koju – po svim istraživanjima – hrvatski građani imaju najviše povjerenja išta promijeniti, pitali smo dobrog poznavatelja Katoličke crkve u Hrvatskoj, novinara „Večernjeg lista“ Darka Pavičića. On je skeptičan:
„Da vam budem iskren, ja sam razočaran! Mislio sam da sam pročitao nešto točno, ali uz pojašnjenja koja smo poslije dobili – ništa! Radi se o vrlo općenitom i sterilnom dokumentu koji neće donijeti ništa. Jedna od izjava koja ne samo da neće promijeniti stvari, nego neće ni potaknuti građane na razmišljanje o njihovoj promjeni.“
Na pola puta – to je dojam nakon današnjeg predstavljanja izjave Komisije Justitia et pax Hrvatske biskupske konferencije o aktualnoj krizi i načinima izlaska iz nje.
Ocjene iznesene u izjavi nisu bezazlene - uzrok aktualne krize koja se iz financijske pretvara u gospodarsku, pa socijalnu jest u gramzivosti i pohlepi, zatim - Hrvatskoj se obilo o glavu eksperimentiranje sa privatizacijom po receptu Svjetske banke i MMF-a, zatim – reforme mirovinskog i zdravstvenog sustava su preradikalne i postoji opasnost da i one prerastu u neodgovorni eksperiment.
Teret krize ne smiju po kriteriju lažne solidarnosti snositi „svi podjednako“, već oni koji mogu i imaju više, dakle – financijski, energetski i telekomunikacijski sektor, siva ekonomija i svijet preplaćenog sporta i spektakla, sugerira izjava. Međutim, kada je kolegica upitala predsjednika Komisije Justitia et pax, sisačkog biskupa Vladu Košića – je li to kritika Vladinog paketa mjera za oporavak gospodarstva, uslijedio je hladan tuš!
„Ovo što ste vi sada učinili je tipično pogrešno iščitavanje dokumenata. To nema veze sa stvarnim čitanjem – vi čitate nešto što ne piše. Ja ne znam odakle ste to izvukli i na temelju čega ste to zaključili. Točka!“
Izići iz „gladijatorskog obrasca“
Tajnik Komisije Gordan Črpić dodao je kako je namjera izjave bila izići iz „gladijatorskog obrasca“ u kojem se samo konfrontira suprotstavljene stavove bez ikakvog rezultata.
„Nismo išli na to da sada napravimo još jednu kritiku u nizu kritika u društvu, jer od toga neće biti velike pomoći. Osnovna intencija ove naše izjave je da mijenjamo akcente, jer s time što ćemo pokazati da ništa ne valja i nitko ne valja padat ćemo u sve veću depresiju. Jednostavno, želimo napraviti jednu pozitivnu atmosferu i pozitivnu klimu u društvu.“
Mislio sam da sam pročitao nešto točno, ali uz pojašnjenja koja smo poslije dobili – ništa! Radi se o vrlo općenitom i sterilnom dokumentu koji neće donijeti ništa.
„Ukratko – ne mislimo! Nisu oni delegirani od institucija crkve. Njih je predsjednik pozvao, oni su se odazvali. Oni žele doprinijeti, vjerojatno i hoće nešto. Oni to rade u svoje ime, u ime svog uvjerenja i kršćanskih i teoloških kvalifikacija, ali ne u ime institucije crkve.“
Hoće li ova izjava o krizi i načinu izlaska iz nje institucije u koju – po svim istraživanjima – hrvatski građani imaju najviše povjerenja išta promijeniti, pitali smo dobrog poznavatelja Katoličke crkve u Hrvatskoj, novinara „Večernjeg lista“ Darka Pavičića. On je skeptičan:
„Da vam budem iskren, ja sam razočaran! Mislio sam da sam pročitao nešto točno, ali uz pojašnjenja koja smo poslije dobili – ništa! Radi se o vrlo općenitom i sterilnom dokumentu koji neće donijeti ništa. Jedna od izjava koja ne samo da neće promijeniti stvari, nego neće ni potaknuti građane na razmišljanje o njihovoj promjeni.“
