Raspravno vijeće Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u slučaju protiv vođe srbijanskih radikala Vojislava Šešelja izreći će u 10 sati prvostupanjsku presudu u četvrtak, 31. ožujka.
Podsjetimo, u završnim riječima 2012. godine haško tužiteljstvo je zatražilo od suda kaznu od 28 godina zatvora za Šešelja, bez da mu se u to uračunaju i kazne iz tri suđenja za nepoštivanje suda zbog objavljivanja imena zaštićenih svjedoka.
No, prema dosadašnjoj praksi, optuženom će se uračunati u pravomoćnu kaznu vrijeme koje je proveo u pritvoru od 2003. godine – više od 11 godina.
Haško tužiteljstvo je u završnim riječima podsjećalo čak tri dana na brojne zločine dragovoljaca Srpske radikalne stranke (SRS) i Srpskog četničkog pokreta, organiziranih za ratište u Hrvatskoj te potom u Bosni i Hercegovini - pod vodstvom optuženog.
Šešeljevo organiziranje dobrovoljaca i njihov ratni angažman rezultirali su protjerivanjem desetaka tisuća civila nesrpske nacionalnosti, te ubojstvom – u optužnici navedenih – najmanje 905 osoba.
Optužba je zaključila kako je od početka suđenja, od 2007. godine, Šešelju izvan razumne sumnje dokazana krivnja za "široko rasprostranjene i gnjusne ratne zločine" u Hrvatskoj, Vojvodini, te Bosni i Hercegovini (1991-1993).
Tužiteljstvo je do 2010. godine izvelo 89 svjedoka, a Raspravno sudsko vijeće 10. Uvedeno je 1.367 dokaza tužiteljstva, Raspravnog vijeća 26, a obrane samo šest.
Optuženi odbio iznositi dokaze obrane i odgodio presudu
Podsjetimo, Šešelj je odustao od izvođenja obrane nakon što mu je Tajništvo Haškog suda odbilo dostaviti novčana sredstva koja je tražio, pa se suđenje završilo nakon izvođenja dokaza tužiteljstva.
Suđenje je tako trajalo samo 175 sudskih dana, što je razmjerno malo u odnosu na druga haška suđenja sa sličnim razmjerom optužbi.
Završne riječi u postupku održale su se 2012. godine, a prvostupanjska presuda se trebala izreći 2013. godine. No, to se nije dogodilo budući da je jednog od trojice sudaca optuženi Šešelj uspio diskvalificirati iz svog postupka.
U tročlano Raspravno vijeće je imenovan potom novi sudac, kojem je trebalo više od godine dana da se upozna s dokaznim materijalom.
U međuvremenu je potkraj 2014. godine Šešelj pušten iz pritvora u Beograd, zbog karcinoma. Na prvostupanjsku presudu čekalo se tako pune četiri godine od završnih riječi u postupku, a na konačnu, drugostupanjsku presudu moglo bi se čekati, nakon žalbenog postupka i do 2018. godine.
Šešelj je i prvi haški optuženik koji presudu neće čuti uživo u haškoj sudnici budući da je odbio vratiti se u pritvor iz Beograda, a srbijanske vlasti su ga odbile nasilno izručiti, upućujući slučaj na beogradski Viši sud.
(Šešelj pred Haškim sudom 2003. godine, Youtube)
