U Zagrebu je predstavljen engleski prijevod studije ustavnog stručnjaka Mate Arlovića "Hrvatska zajednica Herceg-Bosna i (pre)ustroj Bosne i Hercegovine".
Pisana u kontekstu haškog suđenja herceg-bosanskoj šestorki, Arlovićeva knjiga daje argumente za zaključak da 'Herceg-Bosna' nije uspostavljena mimo tadašnjih bosansko-hercegovačkih propisa, a da podjela Bosne nikada nije bila hrvatska službena politika.
Poznavatelji teme šokirani su nekim Arlovićevim stavovima.
Dvadesetak dana pred izricanje drugostupanjske haške presude herceg-bosanskoj šestorki, u Zagrebu je predstavljen engleski prijevod studije ustavnog suca Mate Arlovića o 'Herceg-Bosni', koja negira stavove iz haške optužnice, prisutne i u Hrvatskoj i susjedstvu, o udruženom zločinačkom poduhvatu - da je 'Herceg-Bosna' bila paradržava formirana kao korak prema otcjepljenju tog dijela BiH i pripajanja Hrvatskoj.
Arlović nije želio za Radio Slobodna Europa govoriti o knjizi, čiji je hrvatski izvornik izišao još prije pola godine, a jedan od recenzenata knjiga, ravnatelj osječke podružnice Instituta Ivo Pilar Miljenko Brekalo kaže za RSE da se radi o ozbiljnom znanstvenom radu temeljenom na izvornoj građi iz onog vremena:
„Nema nijednog dokumenta kojeg je Arlović analizirao koji govori da je Tuđman dijelio BiH. On u knjizi navodi točne izvore. Možete ih provjeriti i vidjet ćete da je u pravu. Njegova ekspertiza odgovor je na ekspertizu slovenskog ustavnog stručnjaka Cirila Ribičiča 'Geneza jedne zablude' gdje se masu stvari zasniva na nekakvim hipotezama.“
Kako je Arlović ranije objasnio, podjela Bosne nije bila hrvatska državna politika. „Ne negirajući elemente krajnjeg desničarenja, mogu reći da je potpuna neistina da je cijela državna politika bila takva. Ribičičeva ekspertiza temelji se na svjedočenjima javnih uglednika iz Hrvatske koji iznose svoju percepciju bez dokaza da je donesena bilo koja odluka bilo kojeg tijela državne vlasti, već sve polazi od toga da se razgovaralo o podjeli BiH“, kazao je povodom objavljivanja knjige. Arlović kaže da on nije našao nijedan hrvatski pravni ili politički dokument koji bi mogao poduprijeti takav zaključak.
Drugi je glavni Arlovićev zaključak da je 'Herceg-Bosna' bila legalno formirana i legalno postojala.
„On je analizirao sve relevantne bosansko-hercegovačke dokumente i utvrdio da je postojala pravna osnova za osnivanje Hrvatske zajednice 'Herceg-Bosna' u obliku u kojem je egzistirala. Ta Hrvatska zajednica 'Herceg-Bosna' nikada nije imala međunarodno-pravni subjektivitet niti je pledirala da ga ima, što u svojoj elaboraciji Arlović dokazuje“, kaže Miljenko Brekalo.
U dijelu hrvatske javnosti i javnosti susjednih zemalja postoji uvjerenje kako je Tuđman sa Miloševićem dijelio Bosnu i Hercegovinu „Stenogrami o podjeli Bosne“ razgovora Tuđmana sa suradnicima što ih je pred 13 godina objavio „Feral Tribune“ nude argumente za takav zaključak, međutim Brekalo je među onima koji tvrde da se ne radi o cjelovitim dokumentima, već o ciljanoj montaži.
Dobra poznavateljica bosanske problematike, novinarka „Jutarnjeg lista“ Snježana Pavić za RSE kaže kako nitko ne sudi 'Herceg-Bosni', pa ne razumije Arlovićev napor, a da ona Arloviću vjeruje da nije našao nijedan papir o hrvatskoj namjeri podjele Bosne. Postoji niz indicija na tom tragu, kao što postoji niz indicija koje tvrde suprotno, kazala je.
„Za mene je šokantno što sudac Ustavnog suda i izuzetan pravnik prihvaća krajnje desnu tezu da će presuda Haškog suda – ukoliko bude osuđujuća u slučaju šestorice čelnika 'Herceg-Bosne' - automatski značiti i osudu Republike Hrvatske“, kaže.
Također, šokira je što Arlović netočno tvrdi da postoji opasnost da u slučaju osuđujuće presude krenu tužbe protiv Hrvatske za naknadu štete, i što prihvaća netočno krajnje desno tumačenje „udruženog zločinačkog poduhvata“ kako se radi o optužbi protiv Hrvatske i Tuđmana:
„A to nije istina, jer se ne radi o točki optužnice, već se radi o jednoj pravničkoj formi – obliku odgovornosti koji je haško tužiteljstvo izabralo da bi sebi olakšalo posao i đuture optužilo svu šestoricu lidera 'Herceg-Bosne' koji možda međusobno nisu imali previše veze.“
Predsjednik Građanskog odbora za ljudska prava Zoran Pusić kaže za RSE kako ne zna ni za kakav dokument o dogovoru Tuđmana i Miloševića o podjeli Bosne, ali da je - nakon što su im se javljali ljudi koje se protiv njihove volje iz Hrvatske slalo na ratište u BiH - on u prosincu 1993. godine u otvorenom pismu što su ga objavili mediji pitao Tuđmana je li Hrvatska u ratu u BiH. Nakon toga javio mu se 61 čovjek koji je zbog odbijanja da ide ratovati u Bosnu bio u zatvoru. „A da se mostarski Stari most i ukupnu klimu ne spominje,“ kaže Pusić.
„Tako da mislim da je ova Arlovićeva teza da je sve to bilo sukladno sa cjelovitom Bosnom i Hercegovinom blago rečeno daleko od istine“, zaključuje.
Facebook Forum