Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Harbaš: Moguć dogovor sa EU oko kineskog kredita za TE Tuzla


Termoelektrana Tuzla.

Nihad Harbaš, stručnjak za energetsku efikasnost, za 'Zašto?' objašnjava zbog čega Energetska zajednica, tijelo koje je EU osnovala za koordinaciju energetske politike sa potencijalnim novim članicama, od bh. vlasti traži da preispitaju odluku o davanju garancija za kineski kredit za izgradnju Bloka 7 termoelektrane u Tuzli -- projekta vrijednog 1,8 milijardi maraka čije dvije trećine finansira Izvozno-uvozna banka Kine -- jer se ona kosi za pravilima EU o državnoj pomoći.

Tržišna vrijednost

Federacija BiH, odnosno Vlada Federacije, treba da usaglasi sa Energetskom zajednicom neke stvari koje se tiču garancija i koje se tiču same tehnologije.

To je ključno, da se usaglase dvije strane kako ne bi kasnije došlo do nekih prepreka kod rješavanja tog problema.

Mislim da je to moguće uz želju i volju, prije svega Vlade Federacije BiH jer je to u njenoj nadležnosti, a ne države kao potpisnice sporazuma o uspostavi Energetske zajednice.

Na neke 2-3 stvari upozorava Energetska zajednica, koja u stvari promoviše obnovljive izbore energije, ne fosilna goriva, ali evo, moglo bi se usaglasiti ali to je prije svega oko same garancije, visine garancije koja je u Federaciji prema nekim propisima i zakonima određena.

Politička volja

Međutim, ono što je praksa u svijetu jeste da se njena vrijednost određuje prema tržištu, odnosno ima tržišnu vrijednost, i samo se usaglašavajem tih dvije ili tri stvari sigurno "problem“ može riješiti i može se krenuti u gradnju termoelektrane.

Zakonodavstvo BiH ili Federacije BiH nije usaglašeno sa zakonodavstvom EU ili preporukama Energetske zajednice a to je oko iznosa same visine garancije, i ako se to ne usaglasi sad, ako se to ne odredi prema tržištu, a ne prema nekom fiksnom procentu koji je trenutno, onda bi moglo doći do problema u budućim godinama kada bi krenula ta realizacija.

Vlada Federacije BiH treba da da garanciju, kineska banka će svakako dati garanciju na 80 posto same investicije i tako bi se na taj način mogao riješiti sav problem, ukoliko postoji, opet kažem, politička volja u Federaciji BiH.

Sve to sad zavisi od visine investicije, odnosno od nivoa kredita jer da bi projekat bio isplativ išlo se sa nekih 57 eura po megavat satu u investiciji, tako da investicija je čini mi se procijenjena na milijardu i otprilike garancije u BiH se kreću 1-2 posto.

Kineska pozicija

Evropska unija, odnosno kompletna Evropa ide ka zelenoj energiji, odnosno obnovljivim izvorima energije. To je strategija, a već sad su se postavili i novi ciljevi od 2020. do 2030. da se udio obnovljivih izvora energije poveća 32 posto.

Ako BiH želi da se približi EU i napravi tu reformu, definitivno treba slijediti te trendove.

To sigurno nije izgradnja novih planiranih nekih sedam termoblokova, od Tuzle, Kaknja, Banovića, preko Gacka, Ugljevika i tako dalje.

To su zaista velike investicije veliki projekti, velike instalisane snage koje bi itekako prestigle, rekao bih, obnovljive izvore energije i dovele BiH u nepovoljan položaj sa aspekta zagađenosti i evo sve više nevladinih organizacija protestuju protiv toga.

Kineska uloga tu jeste da kineske banke finansiraju dok Evropske banke, kao što su Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) i Evropska investiciona banka (EIB), ili Svjetska banka neće odoboriti kredite za fosilna goriva kao što je ugalj i tu Kina vidi svoju poziciju, a BiH njeni entiteti u nekom strateškom smislu idu linijom manjeg otpora i definitivno uzimaju Kinu kao nekog ko je u stvari voljan da obezbijedi sredstva za investiciju u fosilna goriva.

Termoefikasni blokovi

Što se EU tiče, definitivno tu je potrebno da neka dva mehanizma zadovoljavaju propise, i drugo da Evropska unija obezbijedi na neki način sredstva za alternativne, odnosno obnovljive izvore energije.

Međutim, ono što treba razumjeti i znati je da BiH zaista 70 posto električne energije proizvodi iz TE i da je vrlo teško očekivati da to sutra prestane i da ugasimo sve termoelektrane.

Ono što bi trebalo da se uradi jeste da se postojeći blokovi zamijene sa novim, efikasnijim blokovima koji ispunjavaju sve norme, znači ostali bismo u nekom energetskom miksu, sličnom kao i do sad, ali uz povećani udio obnovljih izvora energije, pogotovo kada govorimo o vjetru.

I evo EP BiH je prošle sedmice potpisala ugovor sa Siemensom za novih 49 megavata od vjetra u Hercegovoni.

Znači, zamjena postojećih neefikasnih termoblokova, a koji su amortizovani, sa novim termoefikasnim blokovim uz povećanje udjela obnovljivih izvora energije, prije svega vjetroelektrana.

Jedina opcija

Što se tiče projekta za Blok 7 u Tuzli, mislim da su ga na koncu doveli do nivoa da zadovoljava, bilo je nekih promjena promjena u samom načinu sagorijevanja, odnosno odsumporavanja, ali mislim da je sad u skladu sa propisima, odnosno preporukama Evropske unije.

Jako je teško i nezahvalano prognorzirati da li će projekat biti kompletiran. Evo već deset godina i više priča se o nekih 7-8 blokova, ali ništa nije izgrađeno od strane državnih institucija, odnosno državnih preduzeća.

Jedina nova termoelektrane u BiH je Stanari sa 300 megavata, aktuelizirala se i priča oko Banovića sa 350 megavata, gdje bi ponovo Kinezi ušli sa 80 posto kapitala, a Vlada FBIH bi dala granciju na nekih 20 posto, što nije moguće.

I taj projekat, i u Tuzli, i u Kaknju, pa evo priče su i o Bugojnu i nekim drugima, je jako nezahvalno prognozirati.

Što se tiče uglja to su definitino kineske banke, kineska tehnologija, znači ne samo da finansiraju pa da se uzme neka tehnologija, nego je to uslov za ono za šta bi Kina dala pare je da se uzme i kineska tehnologija i gledajući s s te ekonomske strane to je, hajmo reći, povoljno.

To je možda i čak jedina opcija. Kina je tu najjača i poslije SAD najveća ekonomska sila, i ne može svaka zemlja ponuditi i jedno i drugo, i finansije i tehnologiju.

XS
SM
MD
LG